Projekt Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda
u Federaciji Bosne i Hercegovine
WATSAN FBIH
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Općine
Kroz određivanje obuhvata Projekta WATSAN FBiH i utvrđivanje spremnosti općina koje su u prvom krugu prijava aplicirale za učešće u Projektu, od petnaest prijavljenih, za učešće u implementaciji Projekta odabrano je osam općina i grad Mostar. Zajedno sa Mostarom, općine koje su zadovoljile osnovne uslove za učešće i tom prilikom dobile pred-odobrenje za uključivanje u Projekat bile su općine Usora, Doboj Jug, Široki Brijeg, Velika Kladuša, Bosanski Petrovac, Orašje, Tomislavgrad i Bosanska Krupa. 

Nakon što su uspješno razvile općinske projekte a njihovi projektni sažeci za provođenje predloženih općinskih projekata odobreni od strane EIB-a, općine Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa, Tomislavgrad, Široki Brijeg, Velika Kladuša i Orašje prve su potpisale Ugovore o kreditu sa Federalnim ministarstvom financija/finansija i na taj način zvanično uključene u Projekat. Poslije ovih općina, u Projekat su istom procedurom zvanično uključeni grad Mostar i općina Doboj Jug, dok je općina Usora zvanično uključena 2017.g. po odobrenju općinskog Projektnog sažetka. Potpisivanje Ugovora o kreditu navedenim općinama omogućilo je ulazak u fazu praktičnog implementiranja predloženih općinskih projekata, a početne aktivnosti implementiranja uključile su nabavku radova, roba i usluga, na osnovu tenderske dokumentacije koju su pripremili općinski PIT-ovi uz pomoć Konsultantskog tima tehničke pomoći WBIF IPF i PPF. Sve aktivnosti općinskih PIT-ova koordinira jedinica PMU, koja je formirana sa ciljem potpore implemetiranju Projekta.

Po odobrenju kreditnih zahtjeva općina učesnica, više od pola raspoloživih kreditnih sredstava predviđenih za implementiranje Projekta ostalo je neraspoređeno. U svrhu raspoređivanja preostalog iznosa kreditnih sredstava EIBa, FMPVŠ je putem Federalnih Agencija za vodna područja uputilo novi poziv svim općinama u FBiH da u okviru drugog kruga prijava popunom projektnog upitnika izraze interes za uključivanje u Projekat.

Sukladno uvjetima iz aneksa A1 Ugovora o financiranju (vezano za uključivanje novih općina) i odobrenog dokumenta o politici prosljeđivanja sredstava kredita EIB-a krajnjim korisnicima, članovi jedinice PMU su pregledali prijave novih općina, te sa predstavnicima FMPVŠ-a i FMF-a pripremili i usaglasili listu za uključenje. Na toj listi su se nalazile slijedeće općine: Jajce, Bosansko Grahovo, Glamoč, Livno, Kupres, Prozor-Rama, Konjic, Čitluk, Stolac, Tešanj, Gračanica i Lukavac. Kroz svoje početne aktivnosti, općine su ispunile obaveze za potpisivanje Ugovora o kreditu sa FMFom, te su kao i općine uključene u prvom krugu potpisom ovog ugovora i zvanično uključile u implementaciju Projekta. Nakon što su općine Livno i Stolac u međuvremenu istupile iz projekta, uključivanjem u projekt općine Gornji Vakuf/Uskoplje, u projektu trenutno učestvuje 20 općina.
Prve općine
Bosanski Petrovac

Opći podaci

Lokacija: Općina Bosanski Petrovac nalazi se u sjeverozapadnom dijelu BiH i ulazi u sastav Unsko-Sanskog Kantona Federacije BiH. Ukupna površina općine iznosi 716,52 km2, sa 36,39% poljoprivrednog i 63,61% šumskog zemljišta. Nadmorska visina općine Bosanski Petrovac je 669 m a obližnji gradovi su Ključ, Bihać i Drvar.

Klima na području općine je umjereno kontinentalna pod uticajem nadmorske visine. Temperatura zraka se kreće između 20° C do -22° C, sa prosječnom temperaturom u januaru i decembru između +2 i -2°C. Prosječna godišnja količina padavina je oko 1200 mm, sa mjesečnim taloženjem koje varira između 90 mm u februaru i 150 mm u novembru. Period prosječnog zadržavanja snježnog pokrivača na tlu je između 40 i 60 dana a u planinskom pojasu 90 dana.

Prema popisu stanovništva obavljenom prije ratnih dešavanja 1991.g., u općini Bosanski Petrovac živjelo je 15 600 stanovnika, a trenutno na čitavom području općine živi oko 8000 stanovnika. Ekonomske i privredne aktivnosti su usko vezane za prirodne šumske resurse kao i dio poljoprivrednih površina koje uglavnom zadovoljavaju potrebe za razvoj stočarstva i djelomično uzgoj poljoprivrednih kultura koje uspjevaju u navedenim klimatskim uslovima. Trenutno su u toku aktivnosti na izgradnji poslovnih i industrijskih zona na lokacijama sa dobro razvijenom komunalnom infrastrukturom.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Sistem vodosnabdijevanja urbanog dijela grada datira još od 1904 godine kada je izgrađen vodoopskrbni sistem Smoljana. Sistem trenutno funkcioniše na bazi dva izvora snabdijevanja vodom, a to su: Gravitacioni sistem – Smoljana (grupacija izvorišta-Grmeč-930m.n.m.) udaljen 12 km od grada, te sistem Sanica (zahvat na izvorištu Sanice 221 m.n.m. - sistem pumpanja sa visinom dizanja 710 m i instaliranim pumpama snage motora 2x710 kwh). Potisni cjevovod je dužine 3125 metara, a transportni gravitacioni 28 kilometara. Sistem je izgrađen u periodu između 1984. i 1991. godine. Hlorinatorske stanice su izgrađene u sklopu rezervoara Novakovići - v = 2x100 m3, h = 729 m.n.m - sistem Smoljana, i rezervoara Bursaći - v = 2000 m3, h = 719 m.n.m - sistem Sanica (gasni hlorinatori). U navedenim rezervoarima ugrađeni su elektromagnetni mjerači protoka vode.

Sistem distribucije pokriva urbani dio grada i okolna prigradska naselja, a u periodu 2001.-2007.g. izvršeno je proširenje na naselja Suvaja, Medeno polje, Bjelajski vaganac i MZ Kolunić. Sistem je gravitacioni osim u višim zonama snabdijevanja MZ Kolunić, gdje su ugrađene pumpe za dizanje pritiska u sistemu. U periodu od 1997. do 1999.g. izvršena je rekonstrukcija distributivne mreže u gradu izgradnjom distributivnih prstenova profila DN150-DN400 mm.

Kanalizacioni sistem

Kanalizacionom mrežom trenutno je pokriveno oko 30% urbanog dijela grada a ostalo su vodopropusne septičke jame. Sistem je gravitacioni - kombinovani sa direktnim izljevom u prirodni recipijent ponornica Japaga bez ikakvih tretmana. Ponornica Japaga pripada slivu Une a otpadne vode završavaju podzemnim tokovima u Uncu.

Podaci o općinskom projektu (Tekući i planirani radovi na izgradnji)

Vodoopskrba

Planirane aktivnosti odnose se na realizaciju projekata vezanih za rekonstrukciju dijelova distributivne mreže u naseljima i ulicama Dževar – Dobro selo, Ploča, Bahići, Revenik, Ulici 14. septembra, Ulici 5. Korpusa, te razvoj sistema prema industrijskoj zoni Gorinčani i usputnim naseljima. Također, posebna pažnja se posvećuje aktivnostima na otkrivanju i otklanjanju kvarova, povećanju stepena mjerenja kako zahvaćene tako i isporučene vode (ugradnja mjerača protoka, vodomjera u zgradama kolektivnog stanovanja, regulatora pritiska i sl.). Predviđen je remont telemetrijskog sistema nadzora i upravljanja, kao i opreme u hlorinatorskim stanicama.

Kanalizacioni sistem

Trenutno traju aktivnosti na pripremi realizacije sveobuhvatnog projekta rekonstrukcije i izgradnje kanalizacione mreže Bosanskog Petrovca - Faza I, sa izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadne vode (UPOV) kao prioritetnim slučajem (zaokružena financijska konstrukcija za prvu fazu, izrađen glavni projekat i studija zaštite okoliša). U toku je priprema tenderske dokumentacije.

Bosanska Krupa

Opći podaci

Općina Bosanska Krupa jedna je od 8 općina Unsko – Sanskog Kantona Federacije BiH. Smještena je u sjeverozapadnom dijelu BiH na 44° 53' 6'' s.g.š i 16° 9' 31'' i.g.d. sa prosječnom nadmorskom visinom od 177 m. Općina obuhvata široko područje uz dolinu rijeke Une, od planine Grmeč na jugu do granice sa Republikom Hrvatskom na sjeveru, sa površinom od 561 km². Putnim komunikacijama općina je povezana sa Zapadnom i Južnom Evropom.

U općini vlada kontinentalna klima, što se ogleda po visokim temperaturama u ljetnim mjesecima. Srednja godišnja temperatura iznosi 10,8 ˚C, sa značajnom temperaturnom razlikom na prelazu zima-proljeće (mjesec mart 5,6 ˚C - mjesec april 11,1 ˚C). Jesen i proljeće predstavljaju vlažne dijelove godine i zajedno imaju prosječno 723 mm/m2 padavina. Kiše u proljetnom i jesenjem periodu su dugotrajne, tihe, obilne i veoma često izazivaju poplave. Snježni period traje u prosjeku 127 dana godišnje.

Prema statističkim analizama obavljenim u periodu 2007.-2009. g., na području općine Bosanska Krupa živi oko 28.000 stanovnika, što predstavlja 9,8% stanovništva Unsko-Sanskog Kantona, odnosno 1,2% stanovništva FBiH. Općina Bosanska Krupa svoj prijeratni privredni razvoj vezala je prvenstveno za drvnu, mašinsku i tekstilnu industriju. Kako su ovi privredni kapaciteti porušeni ili devastirani, strateški izazov za općinu je da privredni razvoj usmjeri u pravcu djelatnosti koje će omogućiti brz rast i efikasno zapošljavanje nezaposlene radne snage, uz održivo korištenje prirodnih potencijala i očuvanje zdrave životne sredine.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Stanovništvo na prostoru Općine Bosanska Krupa se pitkom vodom snabdijeva sa više izvorskih zahvata, a najznačajnija izvorišta su Luke i Ada koja snabdijevaju oko 60% stanovništva općine. Prosječni kapacitet ovih izvorišta je 102 l/sec. Izvorište Luke sačinjavaju dva eksploataciona bunara locirana na lijevoj obali rijeke Une, u gradskom naselju Luke. Iz ovih bunara voda se pumpama prebacuje u rezervoar Tećija kapaciteta 350 m3 te vodovodnim cijevima i gravitacionim sistemom distribuira u gradsku mrežu za dio grada na lijevoj obali Une. Prosječan zahvat vode je 24 l/sec što je dovoljno za cca 6.500 stanovnika, tako da nema redukcije u distribuciji. Najveći problem ovog vrlo kvalitetnog izvorišta je veliki broj potencijalnih zagađivača koji su u prvoj zoni zaštite izvorišta. Izvorište Ada sačinjavaju četiri eksploataciona bunara. Iz ovih bunara voda se pumpama prebacuje u gradski rezervoar Hum kapaciteta 2000 m3 te se zatim gravitacionim sistemom distribuira u gradsku vodovodnu mrežu za dio grada na desnoj obali rijeke Une. Iz ovih bunara u prosjeku se zahvati oko 78 lit/sec vode. Iz izvorišta Ada vrši se i vodosnabdijevanje vodovodnog sistema naselja Bosanska Otoka kao i okolnih naselja. Bunari ovog izvorišta locirani su na samoj desnoj obali rijeke Une na ostrvu gdje nema stalno naseljenog stanovništva, ali u neposrednoj blizini su sportski objekti i poljoprivredno zemljište, što također može uticati na zagađenost izvorišta.

Distributivna odvodna mreža je prilično velika (oko 71 km osnovne mreže) sa cjevovodima rađenim od različitih materijala (lijevano željezo, azbest-cement, PVC, PE, čelik, pocinčano i daktilno lijevano željezo). Najstariji dio mreže nalazi se u centru grada gdje su veliki gubici vode radi paralelno postavljene stare i nove mreže. Distributivna vodovodna mreža je uglavnom obnovljena. Na staroj vodovodnoj mreži se nalaze i svi priključci te je iz tog razloga ona još uvijek u funkciji. JKP "10. Juli" Bosanska Krupa vrši redovnu kontrolu kvaliteta vode kako na samim izvorištima tako i u vodovodnom sistemu, tj. kod samih potrošača – korisnika.

Prema dostupnim podacima na području općine postoji i 35 većih i manjih lokacija vodovoda (jedan snabdjeva više od 10 domaćinstava) koji su u eksploataciji. Iz ovih kaptaža vodom za piće se snabdijeva cca 13000 stanovnika, što je oko 40% od ukupnog broja stanovnika Općine. Lokalni vodovodi su u vlasništvu mjesnih zajednica ili grupa mještana (u većini slučajeva vlasništvo nije definirano). Ne vrše se redovne kontrole kvaliteta vode (izuzetci su rijetki), zone sanitarne zaštite nisu određene a opće stanje vodovodnih objekata (kaptaža, pumpna stanica, rezervoar, itd.) u većini slučajeva ne odgovaraju higijenskim i tehničkim standardima. Sama izvorišta nisu fizički zaštićena.



Kanalizaciona mreža

Glavne komponente kanalizacionog sistema u općini Bosanska Krupa su kolektori, sistem sa prirodnim padom, pumpne stanice i napojni vod a postojeći mješoviti kanalizacioni sistem je izgrađen u periodu između 1970. i 1990. godine. Netretirana otpadna voda se ispušta direktno u recipijente rijekeUnu i Krušnicu (pritoka rijeke Une), uzvodno od glavnog izvorišta vode. Postojeća kanalizaciona mreža se većinom sastoji od betonskih kanalizacionih cijevi i kolektora DN 200-1000 mm i općenito je u veoma lošem stanju. Oko 30% stanovnika općine u urbanom dijelu priključeno je na kombiniranisistem odvodnje otpadnih voda. 45% stanovništva koristi septičke jame a oko 25% je direktno priključeno u vodotok. Većina septičkih jama nije urađena na tehnički zadovoljavajući način. Skoro sve površinske vode koje se prikupljaju sa javnih površina spojene su na gradske fekalne kolektore. Sveotpadne vode se direktno ispuštaju u recipijente bez prethodnog prečišćavanja.

Podaci o pod-projektu

Vodoopskrba

U općini Bosanska Krupa trenutno se realizira projekat vodosnabdijevanja mjesnih zajednica Mahmić selo, Pištaline i Jezerski. U toku je izrada izvedbene projektne dokumetacije vodosnabdijevanja podgrmečkih sela, nakon čega će se pristupiti izvođenju radova na izgradnji vodoopskrbnih objekata i primarne sekundarne mreže. Po završetku ovih projekata preko 90% općine Bosanska Krupa vodom će se snabdijevati sa gradskog vodovodnog sistema.

Kanalizacija

U okviru projekta GOV WADE izvode se radovi na IV fazi regulacije potoka Kalender kao dijela projekta odvodnje otpadnih voda u gradu Bosanska Krupa. Nakon izrade projektne dokumentacije pristupit će se izvođenju radova na realizaciji I faze projekta odvodnje otpadnih voda za grad Bosanska Krupa, naselje Bosanska Otoka i pripadajuća naselja. Za seoska naselja koja neće moći biti priključena na budući sistem planira se izgradnja decentraliziranih kanalizacionih sistema.

Široki Brijeg

Opći podaci

Općina Široki Brijeg locirana je u centralnom dijelu zapadne Hercegovine i pripada Kantonu br. 8 Federacije BiH, odnosno Zapadno-hercegovačkoj županiji čije je administrativno, gospodarsko i kulturno središte. Općina je srednje veličine i prostire se na 388 km2 sa nadmorskom visinom od 275m u centru grada. Prema popisu iz 1991. godine općina Široki Brijeg je imala 27 189 stanovnika, a sada prema svim statističkim pokazateljima u općini živi oko 30 000 stanovnika. Gustoća naseljenosti cijele Općine je 77 st./km2.

Geološki gledano, područje općine je pretežito u zoni visokog krša sa svim karakterističnim kraškim oblicima, usječenim dolinama bujičnih vodo-tokova i kraškim poljima. Općina Široki Brijeg nalazi se pod utjecajem mediteranske sušne klime s kratkim i kišovitim zimama i dugim i sušnim ljetnim periodima, ali i sa značajnim utjecajem kontinentalne klime, posebno tijekom zime na sjevernijim područjima. Količina godišnjih padavina je oko 1600 mm. Padavina je najmanje u srpnju i kolovozu (50 - 80 mm mj.), a najviše u prosincu (255 mm). Kolovoz je i najtopliji mjesec u godini, s prosječnom temperaturom od 21.7°C, a najhladniji je siječanj (- 1.4°C). Prosječna godišnja temperatura je 11.5°C.

Široki Brijeg je gospodarski najrazvijenija općina u Zapadno-hercegovačkoj županiji. Jedna je od razvijenijih općina na području Hercegovine a svrstava se u srednje razvije općine u Bosni Hercegovini. Od devedesetih godina prošlog stoljeća na području Općine se ubrzano razvija privatno poduzetništvo. Uz veći broj trgovačkih tvrtki značajniji poslovni subjekti i ujedno nositelji gospodarskog razvitka Općine su poduzeća iz oblasti metaloprerađivačke industrije, mesne industrije i građevinarstva, uz veliki broj obrtničkih i drugih samostalnih djelatnosti. Broj zaposlenih je oko 6 200, a nezaposlenih oko 3 500. Zaposlenost je nešto veća od prosjeka u FBiH, a bruto domaći proizvod je na razini prosječnog u FBiH (oko 5000 KM).

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Vodoopskrbnim sustavom Širokog Brijega obuhvaćen je veći dio urbanog dijela i dio prigradskih naselja općine. Vodozahvat se nalazi na vrelu rijeke Lištice, odakle se voda gravitacijski dovodi do glavne crpne stanice te tlačnim vodom do centralne vodospreme. Iz ove vodospreme se voda gravitacijski distribuira do potrošača. U crpnoj stanici se vrši kloriranje vode. Izgradnja vodoopskrbnog sustava je započeta 1930-ih godina a njena dogradnja i rekonstrukcija traje i danas. Međutim, to nije predmet projekta WATSAN FBiH.

Kanalizacijski sustav

Kanalizacijski sustav Širokog Brijega je projektiran kao razdjelni sustav. Projektom je planirano pet zona kolektora, nazvanih A, B, C, D i E. Ukupna duljina svih kolektora otpadnih voda je 61.339 m, a promjeri fekalnih vodova su od 250 do 500 mm. Fekalne otpadne vode se odvode do Uređaja za pročišćavanje koji je lociran nizvodno od grada i na najnižoj točci sustava, tako da se odvođenje voda vrši prirodnim padom. Oborinske otpadne vode se odvode do recipijenata (r. Lištica i r. Ugrovača), uz prethodno pročišćavanje putem mastolova koji nisu predmet projekta WATSAN FBiH. Točne lokacije ovih recipijenata bit će određene Glavnim projektom. Obzirom da trasa kanalizacijskih kolektora prolazi najgušćim urbanim dijelom, prilikom njene izgradnje bit će potrebno izvesti i sve druge neophodne radove (prilaze, nogostupe, izmještanje instalacija vodovoda i sl.). Ovim projektom je, dakle, predviđeno izgraditi preostale dijelove kolektora A i B, kolektor C, te prioritetne dijelove kolektora D i E. Pročišćavanje otpadnih voda Širokog Brijega predviđeno je putem centralnog Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 10.000 EBS. Isti se namjerava izgraditi po sustavu „ključ u ruke“ kreditnim sredstvima Kraljevine Španjolske u iznosu od 1.800.000 €, što nije predmet projekta WATSAN FBiH. Recipijent pročišćenih voda iz pročistača je rijeka Lištica nizvodno od Širokog Brijega. Recipijent oborinskih voda je rijeka Lištica i rijeka Ugrovača na lokacijama prema projektu.

Podaci o pod-projektu

Kanalizacija: Projektom je predviđeno izgraditi sustav kanalizacijskih kolektora i to:

1.    Kolektor B - faza I
2.    Kolektor B - faza II
3.    Kolektor A
4.    Kolektor C
5.    Kolektor D
6.    Kolektor E

Tomislavgrad

Opći podaci

Općina Tomislavgrad locirana je u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Hercegbosanskoj Županiji. Nalazi se na nadmorskoj visini od 900 m i pokriva površinu od 967 km2. Susjedne općine su joj Kupres, Livno, Jablanica i Posušje. Na području općine se susreću i sudaraju mediteranska, kontinentalna i planinska klima, sa ponekad oštrim i idiličnim zimama, te ugodnim i umjereno toplim ljetima.

Broj sunčanih i vjetrovitih dana je gotovo podjednak. Općina Tomislavgrad se nalazi u zoni krša i cijelim svojim teritorijem pripada slivu rijeke Cetine. Na temelju analize klimatskih karakteristika tomislavgradske općine dolazi se do zaključka o velikom bogatstvu vodom. Računajući sa prosječnim padavinama u slivu od oko 1200 mm dobije se da svaki km2 sliva prima više od 1,2 miliona m3 vode u prosječnoj godini. Međutim, uvjeti za korištenje i zaštitu voda su izvanredno nepovoljni i teški jer se najveći dio ukupnih godišnjih padavina pojavljuje u vrlo kratkom zimskom periodu a zahvaljujući specifičnim geološkim uvjetima krša na najvećem dijelu Duvanjskog polja voda se ne zadržava već praktično direktno ponire ka nižim horizontima, te su zbog toga i znatno otežani uvjeti za zahvat i distribuciju.

Po popisu iz 1991.godine na području općine Tomislavgrad je živjelo 30.009 stanovnika a danas po nekim procjenama tu živi otprilike 27.000 stanovnika. U strukturi gospodarstva najraširenija je trgovina, ugostiteljstvo, te različite zanatske djelatnosti. Temelj gospodarstava je proizvodnja, a najveći proizvođač je Kapis - Tvornica kabela. Značajno je zastupljena i drvna industrija, koja trenutno nudi proizvodnju rezane građe bez finalnog proizvoda. Treba još spomenuti proizvodnju građevinskog materijala (blokovi, šljunak, pijesak) i prehrambenu industriju.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Prema urađenoj Studiji stanje vodoopskrbe na području samog Tomislavgrada je takvo da je dosta cjevovoda oštećeno, sa prevelikim brojem popravaka po metru dužnom cjevovoda, što ukazuje na lošu vrstu materijala (ACC cijevi) od kojeg je cjevovod izrađen, kao i na lošu kvalitetu izvedbe samog cjevovoda. Velika je i količina nefakturirane vode (ilegalni priključci) a sve to za posljedicu ima da je u ljetnim mjesecima velik nedostatak pitke vode sa niskom kvalitetom vode za piće iz razloga prodiranja vode iz okolnog terena u cjevovod. Veliki su i troškovi potrošnje električne energije prema 1m3 fakturirane vode za piće.

Jedan od prioritetnih ciljeva općine Tomislavgrad jeste da sva naseljena mjesta općine Tomislavgrad dobiju vodu iz javnih vodovoda. U tom cilju općina Tomislavgrad je u proteklom razdoblju uložila značajna sredstva da bi se realizirao ovaj cilj. U završnoj fazi je izgradnja Vodoopskrbnog sustava "Josip Jović" koji opskrbljuje pitkom vodom područje oko Buškog jezera. Do danas, već 95% stanovništva tog područja ima riješeno pitanje vodoopskrbe. Početkom 2004 godine izgrađena je crpna stanica "Letka" na vodoopskrbnom sustavu "Duvanjsko polje" kao početni objekt podsustava "Letka". Isto tako, nastavljena je izgradnja primarnih cjevovoda prema glavnom projektu. Trenutno je na ovaj podsustav priključeno oko 600 domaćinstava.

Kanalizacijski sustav

U želji da postupno riješi neodrživo dosadašnje stanje, općina Tomislavgrad je pristupila izradi projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacije i nakon toga izvođenje radova po fazama. Projektna dokumentacija izrađena je 1982. godine, a tijekom 1990. i 1991. godine pristupilo se radovima. Izgrađeno je oko l km. glavnog gradskog kolektora. Radove je financirala općina Tomislavgrad i Republički fond za vodoprivredu. Tijekom 1997. i 1998. godine izgrađen je još 1 km glavnog gradskog kolektora sredstvima općine i Javnog vodoprivrednog poduzeća Mostar.

Za projekt Prečistača otpadnih voda, planirana je izrada projektnog zadatka za izradu Idejnog rješenja Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 7.850ES, a glavni projekt Uređaja za pročišćavanje izvest će se u sklopu izrade samog Uređaja za prečišćavanje.

Podaci o općinskom projektu (Tekući i planirani radovi na izgradnji)

Vodoopskrba

1. Lociranje i isključivanje nelegalnih priključaka
2. Planirani dodatni izvori vode
3. Izgradnja vodosprema
4. Prva faza proširenja – Mandino Selo
5. Druga faza proširenja – Crvenice

Kanalizacijski sustav

1. Glavni kolektori otpadnih voda
2. Uređaj za obradu otpadnih voda sa sekundarnom obradom kapaciteta PE 7,850

Velika Kladuša

Opći podaci

Velika Kladuša je grad i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Jedna je od osam općina Unsko-sanske županije. Prema osnovnim prirodno-geografskim karakteristikama područje Velike Kladuše pripada peripanonskom prostoru, smještenom između Dinarskih planina na jugozapadu i niske Posavine na sjeveru, s prosječnom nadmorskom visinom od 300 do 400 m. Kraški oblici reljefa ogledaju se u znatnom broju vrtača, ponora i još uvijek neistraženih pećina. Područje Općine u cijelosti pripada slivu rijeke Gline, pritoke rijeke Kupe, otvoreno prema sjeveru dolinama rijeke Kladušnice i Glinice. Općina je izrazito bogata očuvanim prirodnim izvorištima vode za piće, kao i izvorima termalne vode koji se mogu koristiti u zdravstvene i rekreativne svrhe. Po glavnim klimatskim karakteristikama nalazi se u zoni sa umjereno kontinentalnom klimom koju karakterišu umjerena topla ljeta sa prosječnom godišnjom temperaturom od 10,3 stepena celzijusa i umjereno hladnim zimama. U općini je 1991. g. živjelo 52,908 stanovnika, dok područje općine iznosi 331,55 km2 što ovu općinu uvrštava u najgušće naseljene prostore Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da danas općina ima oko 44,350 stanovnika. Zemljište općine Velika Kladuša predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika u razvoju općine s obzirom na zemljopisni položaj, klimatske i hidrološke prilike, geološke i pedološke karakteristike. Od ukupne površine zemljišta najveći postotak predstavlja poljoprivredno zemljište - 22,375 ha ili 67,48% ukupnog područja.

Tehnički podaci

Kanalizaciona mreža

Nedostatak sistema kanalizacije je prioritetan infrastrukturni problem općine Velika Kladuša. Samo 1.600 domaćinstava, sa otprilike 5.600 stanovnika, priključeno je na postojeću zastarjelu mrežu kanalizacije. Sva otpadna voda se otpušta u obližnji riječni tok (rijeka Kladuša) bez bilo kakvog prečišćavanja. Ostatak domaćinstava je priključen na septičke jame, koje nisu napravljene ni po minimalnim tehničkim standardima i nalaze se u jako slabom stanju, sa visiokim stupnjem gubitka ili imaju direktno otpuštanje u obližnje riječne tokove. Uređaj za prečišćavanje otpadne vode (UPOV) je lociran na mjestu ulijevanja rijeke Kladušnice u rijeku Glinu. Zbog dostupne topografije glavni kolektor otpadne vode je lociran blizu rijeke Kladušnice i ima režim visokih fluktuacija toka i čestih poplava. Iz tog razloga, u svrhu zaštite kolektora otpadne vode i usklađivanja sa pravilnikom o UPOV u BiH, kanalizacija predstavlja prvu komponentu projekta koja treba da se izvede.

Podaci o pod-projektu

U skladu sa raspoloživom dokumentacijom I studijama, utvrđene su, i kroz Projektni sažetak predložene, slijedeće potrebe za općinu Velika Kladusa:
• Sistem zaštite od poplava za rijeku Kladišnicu,
• Izgradnja preostalih dijelova glavnih kolektora otpadne vode A i B, 
• Rekonstrukcija postojeće mreže kanalizacije I priključaka za domaćinstva, 
• Izgradnja glavnih kolektora otpadne vode C i D,
• Izgradnja sekundarnih kolektora otpadne vode C I D,
• Izgradnja prve faze UPOV 10.000 PE.

Orašje

Opći podaci

Općina Orašje nalazi se u Posavskom kantonu (Županija posavska) na sjeveru Bosne i Hercegovine. Smještena uz obalu rijeke Save na prosječnoj nadmorskoj visini od oko 85m, Orašje je jedna od najmanjih općina u Federaciji BiH sa ukupnom površinom od 122 km2. Općina je sačinjena od 13 naselja, od kojih je jedno urbano a ostala su ruralna. Na području općine je lociran jedan od glavnih graničnih prijelaza koji povezuje BiH sa Republikom Hrvatskom i Europom što ovom području osigurava dobru komunikacijsku povezanost kako sa svim dijelovima Bosne i Hercegovine, tako i sa susjednim državama, jer je udaljena samo 12 km od autoceste Zagreb Beograd. Prije rata, općina Orašje je imala 26 000 stanovnika i jaču poljoprivredu i industriju, uglavnom vezanu za uzgoj i preradu duhana te mehanizaciju. Kao posljedica rata i procesa tranzicije broj stanovnika i industrijska aktivnost su znatno smanjene te Statistički pregled FBiH u 2007. godini navodi broj stanovnika od 22 532. U poslijeratnom periodu poljoprivredna proizvodnja je postala najzastupljenija u održavanju regionalnog gospodarskog razvoja i čini 80% ukupne djelatnosti.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Cijela mreža je opskrbljena gravitaciono iz izdignutog rezervara u Kostrču, koji se puni sa susjedne pumpe. Ne postoje formalne zone ali glavni distribucioni sustav se dijeli tako da je protok do Orašja odvojen od dovoda za obližnja sela na jugu područja. Mreža je proširena lancima prstenastih mreža za svako veće selo. Sekundarni glavni vodovi distribucije su izgrađeni tako da odgovaraju posjedima u ulicama koje su udaljene od primarne mreže.

Kanalizacijska mreža

Sustav otpadnih voda u općini Orašje čine djelimično kombinirani odvodni sustav u gradu Orašje i, općenito, septičke jame u ostalim područjima. Mnoge od septičkih jama nisu vodonepropusne i donekle rade kao usisne jame, dok se u nekim slučajevima otpadna voda ispušta direktno u male riječice ili kanale za odvodnjavanje. Prvobitni kanalizacioni sustav u Orašju dizajniran je kao kombinirani sustav i izgrađen 1984. godine. Glavni kolektor  1, koji se izlijeva u rijeku Savu, dug je približno 2km i izgrađen je od azbestcementnih cijevi u promjeru od 500 do 900 mm. Cijevi su postavljene u usponu od 1.5 do 1.8° što dopušta gravitaciono ispuštanje osim u najvišem vodostaju rijeke. Kolektor 2 je dug približno 860m i promjera 500mm. Pročišćavanja otpadne vode iz Orašja nema, ali je identificirano (ne i kupljeno) potencijalno mjesto postrojenja za pročišćavanje, u blizini rječne crpne pumpe.

Podaci o pod-projektu

Tekući i planirani radovi na izgradnji

Opći cilj projekta je poboljšati  vodoopskrbu i odvodnju u općini Orašje  i to poboljšanjem kvalitete pitke vode, proširenja mreže vodoopskrbe i mreže za otpadne vode, te izgradnjom  urbanog postrojenja za prečišćavanje otpadne vode (UPPOV). Očekuje se da će realizacija ovog projekta pružiti značajan pozitivan učinak na javno zdravlje, poboljšati kvalitetu života te pridonijeti daljnjem razvoju općine Orašje te udovoljavanju potreba u odnosu na buduću sukladnost s EU Zakonom o okolišu. Procijenjeno je da će 10.000 stanovnika direktno te 25.000 indirektno imati dobit od Projekta implementacije.

Mostar

Opći podaci

Grad Mostar lociran je u Hercegovačko Neretvanskom Kantonu Federacije BiH i predstavlja regionalno središte Hercegovine. Smješten na 43,21 stepeni sjeverne geografske širine i 17,49 stepeni istočne geografske dužine, sa prosječnom nadmorskom visinom od 99m, grad se rasprostire na 139, 50 km2, a susjedni gradovi su mu Jablanica, Čapljina, Stolac i Čitluk. Prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku, sa stanjem od 30. lipnja 2011., Mostar (od Žitomislića do Drežnice) trenutačno ima sveukupno 111.364 stanovnika i najveće je naseljeno mjesto u Hercegovačko Neretvanskom Kantonu.

Na području grada prevladava umjerena sredozemna klima s blažim, ali hladnim zimama (uz malo ili nimalo snijega), te veoma vrućim ljetima, gdje temperature u hladu znaju iznositi i do 45º C. Mostar je najtopliji grad u BiH, sa prosječnom godišnjom količinom padavina od 1.515 litara po kvadratnom kilometru i brojem sunčanih sati u godini od 2.291, po čemu je vodeći kako u BiH tako i u Evropi. Gospodarski razvoj Mostara počinje još u Austro-Ugarskoj i konstantno se nastavlja razvojem željezničkog saobraćaja, velikih tvornica kao i velikih građevinskih poduzeća s gradskog područja.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Grad Mostar se vodom snabdijeva sa više izvorišta od kojih su najznačajniji Vrelo Radobolje, Studenac i izvorište Bošnjaci. Postojeći kapaciteti izvorišta mogu da zadovolje ukupne potrebe grada i prigradskih naselja ali stanje, kapacitet i nedostatak vodovodne mreže onemogućuju vodoopskrbu cijelog područje grada. Kvalitet vode je na zadovoljavajućem nivou ali glavni problem predstavlja stara i dotrajala vodovodna mreža koja prouzrokuje velike gubitke u distributivnoj mreži. Sistem distribucije vode je kombinirani (gravitacijski i prepumpni) i u lošem je stanju.

Kanalizacija

Do početka implementacije Projekta WATSAN FBiH gradska kanalizacijska mreža i sistem za odvodnju su bili u još lošijem stanju (azbest – cementne, betonske cijevi - većinom) od vodovodne te su bile neophodne određene sanacije, izmjene ali i proširenje mreže na sva prigradska naselja koja još uvijek nemaju izgrađenu kanalizacijsku mrežu. Problem predstavlja veliki broj septičkih jama (s vodopropusnim dnom) koje su i dalje uzrok sve većeg zagađenja podzemnih voda. Samo pojedini dijelovi grada imaju svoje lokalne kolektore. Prije projekta izgradnje gradskog uređaja za pročišćavanje otpadne vode, u sklopu kanalizacijskog sustava grada Mostara nije postojao bilo kakav tretman otpadne vode, te se do tada izgrađenih približno 50 km mreže izlijevalo direktno u rijeku Neretvu na oko 30 izdvojenih lokacija.

Podaci o pod-projektu (Tekući i planirani radovi na izgradnji)

Predstavnici grada Mostara su pripremili Projektni sažetak za implementaciju u sklopu projekta WATSAN FBiH kao dio nastojanja da se osiguraju sredstva EIB-a u iznosu od 8.000.000 EUR za izgradnju 1. faze gradske kanalizacije. Faza 1 gradske kanalizacije sastoji se od nekoliko kanalizacijskih kolektora na obje obale rijeke Neretve. Procijenjeni ukupni troškovi faze 1 su 16.096 miliona EUR, uključujući ukupnu novu investiciju u iznosu od 11.796 milijuna EUR.

Grad Mostar do sada je:
- dobio odobrenje Gradskog vijeća za kredit EIB-a u iznosu od 8 milijuna EUR; - pripremio glavne projekte za sve dijelove faze 1 (ovaj trošak nije uključen u 11.796 milijuna EUR); - izgradio 2,77 km desnoobalnog glavnog kolektora; - u 2012.g. potpisao ugovor te osigurao sredstva (IPA 2010, Svjetska banka, SIDA, Gradska sredstva) za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (razdoblje građenja je 3 godine plus 1 godine perioda za obavijesti o nedostacima i manjkavosti).

Usora

Opći podaci:

Općina Usora je najsjevernija općina u Zeničko-dobojskom Kantonu Federacije BiH. Pozicionirana je na 44o41’ 55’’ sjeverne geografske širine i 17o58’33’’ istočne geografske dužine sa nadmorskom visinom između 150 i 330m. Kao jedna od dvanaest općina Zeničko-dobojskog kantona Usora graniči sa općinama Tešanj, Doboj Jug i Doboj a obližnji gradovi su joj Tešanj (15 km južno), Teslić (15 km, jugo-zapadno), Doboj Jug ( 8 km, istočno), i Doboj (15 km, sjevero-istočno). Geografska oblast općine je površine 49,8 km2. Prema popisu iz 1991. godine područje općine Usora je brojalo 8.894 stanovnika, a prema statističkim procjenama na području općine trenutno boravi 7.700 stanovnika. Područje općine Usora sa okolinom se nalazi u pojasu umjereno-kontinentalne klime, čiji se uticaj osjeća dolinom rijeke Bosne iz Panonske nizije. Osnovna karakteristika ove klime su dosta oštre zime i topla ljeta, ali u odnosu na alpski pojas, manji su rasponi između zimskih i ljetnih temperatura. Najniže temperature na području općine su u mjesecu januaru, a najviše u mjesecu julu. Uz dosta dobar geo-prometni položaj i potencijal za budući razvitak gospodarstva od prirodnih resursa općine izdvajaju se obradivo poljoprivredno zemljište (3.510 ha), pogodno posebice za povrtlarsku, voćarsku i stočnu proizvodnju, zatim rijeka Usora sa hidro i ribolovno-turističkim potencijalom, te šume lišćara i četinara. Ukupno poljoprivredno zemljište čini 3.614 ha. Cjelokupno područje Općine obuhvaćeno je vodovodnom mrežom, a zaštita prirodnih resursa i okolišta osigurana je organiziranim odvozom smeća čiji su obveznici sva domačinstva i poslovni subjekti, te provođenjem okolišnih propisa i postupanjima mjerodavnih inspekcija.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Postojeći sustav vodoopskrbe na području općine Usora sastoji se od 5 zasebnih vodovodnih sustava, tako da je na vodovodni sustav priključeno oko 85% građana općine Usora. Vodovodna mreža je u dužini od oko 72 km, putem koje se građanima isporuči oko 421.580 m3 vode godišnje, od koje se u vidu otpadnih voda u okolicu oslobodi oko 337.260 m3/godišnje. Vodovodni objekti su izgrađeni u zadnjih 15tak godina i u dobrom su stanju. Izrađeni su projekti zaštite izvorišta, za koje je potrebno osigurati sredstva za provođenje mjera zaštite. Sustav distribucije vode je izveden na način da se voda sa izvorišta, odnosno crpne stanice, cjevovodom crpi i pretače u vodospremnike, odakle se gravitacijski distribuira ka krajnjim korisnicima, s tim da je potisni cjevovod u Žabljaku ujedno I distribucijski, I to bi trebalo u narednom vremenu promijeniti izgradnjom zasebnog potisnog voda. Izgrađeno je ukupno 12 bunara/izvorišta na 5 (pet) izvorišnih lokaliteta, sa izgrađenih 7 (sedam) vodospremnika/rezervoara ukupnog volumena 1050 m3. U naseljenom mjestu Žabljak, gdje će se implementirati općinski pod-projekt izgradnje kanalizacijskog sustava, vodoopskrbni sustav sastoji se od 4 izgrađena bunara u kojima su crpne stanice snage 7-11 KW, vodospremnika volumena 150 m3 i distributivne mreže u dužini od 4.500 metara. Voda se u ovom sustavu klorira u crpnoj stanici.

Kanalizacijski sustav

Glavne komponente kanalizacijskog sistema su kolektori, sistem sa prirodnim padom, pumpne stanice i napojni vod. Prečišćavanje otpadnih voda na području općine trenutno se ne izvodi a planirano je izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u II fazi općinskog pod-projekta, sa kapacitetom postrojenja od PE 1500 i procijenjenom vrijednosti ulaganja u izgradnju postrojenja od oko 350.000 €. S ciljem zaštite izvorišta pitke vode, zaštite od onečišćenja zraka i zemljišta, pristupilo se rješavanju neodrživog dosadašnjeg stanja, tako da su općina Usora i MZ Žabljak pristupili izradi projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacije, i nakon toga izvođenju radova po fazama. Kanalizacijska mreža izgrađena je u dužini od 0,56 km i nije priključena na recipijent.

Podaci o pod-projektu (Tekući i planirani radovi na izgradnji)

Zbog nepovoljnog stanja vezanog za otpadne vode općina Usora je za implementiranje u sklopu projekta WATSAN FBiH kandidirala svoj općinski pod-projekt „Kanalizacija Žabljak” koji je u funkciji rješavanja izražene problematike sa otpadnim vodama u ravničarskom dijelu naseljenog mjesta i zaštite izvorišta pitke vode. Projektna dokumentacija izrađena je 2004. godine, a u odnosu na to projektirano stanje potrebno je radi cjelovitog rješavanja pitanja zaštite izvorišta povećati područje obuhvata kanalizacijskom mrežom i izvršiti proširenja iste, što uključuje projektiranje kako kanalizacijskih kolektora, tako i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Financijska konstrukcija za izgradnju postrojenja za prečišćavanje trenutno nije zatvorena, tako da će se isto graditi kao druga faza. Kanalizacijski sustav koji će se graditi u I fazi projekta sastoji se od pet kolektora ukupne duljine 7.140 metara, koji će funkcionirati kao gravitacijski kolektori i dijelom kombinirani, sa odvodnjom oborinskih voda (kišnica sa zgrada) radi ispiranja kolektora zbog minimalnog produžnog pada.


Komponente pod-projekta “Kanalizacija Žabljak”

1. Projektiranje prošinrenja kolektorske mreže, postrojenja za prečišćavanje i revizija projektne dokumentacije
2. Izgradnja primarne kolektorske mreže (već projektirane)
3. Izgradnja proširenja Kolektora 4
4. Izgradnja Kolektora 5
5. Produžetak koolektora do PPOE
6. Troškovi nadzornog organa nad izvođenjem.

Doboj Jug

Opći podaci

Općina Doboj Jug se nalazi u Zeničko-Dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine, na 18° 03' 06'' istočne geografske dužine i 44° 41' 16'' sjeverne geografske širine, te pokriva površinu od 10,2 km2. Općina se nalazi na ušću rijeka Usore i Bosne, a rijeka Usora je ujedno i najveća pritoka rijeke Save u Bosni i Hercegovini. Nadmorska visina općine je uglavnom između 150-250m. Susjedni gradovi su Doboj, Usora, Petrovo, i Tešanj. Općinu Doboj Jug uglavnom karakteristišu vrlo vruća ljeta, umjereno hladne zime i jeseni koje su duže od proljeća. Najtopliji mjesec je juli a najhladniji januar. Godišnja količina padavina je oko 970mm/m2. Općina Doboj Jug je jedna od novih općina u BiH i njenu prednost nad drugim općinama predstavljaju dobro organizovane transportne veze. Općina trenutno ima 5.000 stanovnika koji žive u naseljima Matuzići i Mravići. Prema popisu iz 1991. godine u ova dva naselja, koja su pripadala općini Doboj, prije rata je živjelo 3.259 stanovnika. Gustoća naseljenosti u Općini Doboj Jug je oko 500 stanovnika/km2. Ova vrijednost je prilično visoka u odnosu na gustoću naseljenosti Zeničko-Dobojskog kantona (120 st/km2) i gustoću naseljenosti FBiH (89 stanovnika/km2).

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Na javnu vodoopskrbnu mrežu priključeno je 96% stanovništva općine. Oko 50 kućanstava iz općine Tešanj (oko 200 stanovnika) koristi vodu putem javnog vodoopskrbnog sustava Doboj Jug. Općina Doboj Jug vodom se opskrbljuje putem vode iz rijeke Bosne. Sustav opskrbe sastoji se od 3 bunara sa ukupnim kapacitetom od 30 l/s, 6 rezervoara za vodu (2 za smanjenje pritiska), 3 crpne stanice (PS), 8,4 km dalekovoda i oko 35 km distributivne mreže. U općini nema postrojenja za obradu/tretman vode. Zahvaćena voda iz bunara se hloriše na izvoru prije distribucije a hlor se mjeri u rezervoarima. Analizu kvaliteta vode provodi Zavod za javno zdravstvo Zeničko-Dobojskog kantona jednom mjesečno, a kvalitet uglavnom ispunjava zahtjeve standarda Uredbe o sanitarnim uvjetima za pitku vodu (Službeni glasnik SFRJ, br. 33/87). Općenito ne postoje veliki problemi u području usluga, međutim tijekom ljetne sezone količine zahvaćene vode nisu dovoljne da služe cijelom broju potrošača. Općina Doboj Jug koristi SCADA sistem koji je povezan sa svim vodoopskrbnim objektima na sedam lokacija. Stručnjaci JKP prate cijeli proces vodoopskrbne usluge i nastoje identificirati probleme i promatrati preostali hlor u spremnicima putem SCADA sistema. Iako ukupni gubici u vodoopskrbnom sistemu nisu vrlo visoki (27%), većina gubitaka je uzrokovana pucanjem azbestno cementnih prijenosnih cijevi koje su stare i dotrajale, te kao takve predstavljaju najstarije elemente sistema.

Kanalizacija

U općini je samo djelimično uspostavljen sistem naplate usluga odvođenja otpadne vode. Prema podacima iz Strategije razvoja općine, u sklopu postojećeg sistema odvodnje otpadne vode otprilike 30% stanovništva koristi pojedinačne septičke jame, a ostatak kućanstava otpadne vode ispušta direktno u obližnje potoke, kanale i slično. Napravljen je veliki projekat za izgradnju primarnih kanalizacijskih kolektora za područje cijele općine. Izgradnja sistema prikupljanja otpadne vode je započela u 2006.g. i idejni projekat ovog segmenta je dovršen. Općina je također počela i sa izgradnjom kanalizacijskog sistema i do sada je izgrađeno oko 5,5 km od ukupno projektovanih 28 km kanalizacijske mreže (uglavnom kolektori). Postojeći projekat ne obuhvata sekundarne i tercijarne mreže kolektora. Na temelju podataka iz JKP-a PUC, na kanalizacijski sistem spojeno je 26 industrijskih preduzeća, a u budućnosti se planira spajanje svih postojećih. Glavni problemi u sistemu tretmana otpadne vode odnose se na nisku razinu mrežne veze i konekciju na kolektor. Iako je do sada izgrađeno oko 20% projektiranog sistema, samo 8% stanovništva je spojeno na javni sistem, što ukazuje na nisku razinu javne svijesti o važnosti otpadnih voda kao i usluge navedene u razvojnoj strategiji. Niska razina veze ima negativan uticaj na odgovarajuću održivost sistema. Sredstva od prikupljenih prihoda ne mogu pokriti cijeli sistem troškova. Kanalizacioni sistem općine sastoji se od dva zasebna kolektora, međutim kolektori za odvodnju oborinskih i fekalnih voda nisu odvojeni. Sistem kanalizacije ima prirodni pad bez postojanja pumpnih stanica. U općini Doboj Jug ne postoje postrojenja za obradu otpadnih voda. Sve otpadne vode prikupljaju se i ispuštaju izravno u rijeku Usoru bez ikakvog prečišćavanja a ne postoje niti crpne stanice otpadnih voda.

Podaci o pod-projektu (Tekući i planirani radovi na izgradnji)

Vodoopskrba

Obzirom na postojeće stanje u sistemu, nema tekućih projekata a planirani su slijedeći projekti:
• Izgradnja dva nasipa na rijeci Bosni za svrhu povećanja količine vode za piće

• Izgradnja jednog dodatnog bunara na postojećem izvoru.

Kanalizacija

U toku je implementacija slijedeća 2 projekta vezana za usluge tretmana otpadne vode:
• Izgradnja sekundarnih kanalizacijskih kolektora na području Novo naselje i izgradnja primarnog kolektora br. 2;

• Izgradnja dodatnog dijela primarnog kolektora br. 3.

Planirani projekti

Proširenje kanalizacijskog sistema koji bi obuhvatio 80% stanovništva;
• Izgradnja sistema odvodnje oborinske vode koji bi pokrio 50% općinskog područja;
• Izgradnja druge faze UPOV nakon uvezivanja naselja Šije (Općina Tešanj) na kanalizacijski sistem općine Doboj Jug.
Nove općine
Jajce

Opći podaci

Općina Jajce nalazi se u zapadnom dijelu Kantona Središnja Bosna (Srednjobosanski kanton - SBK), u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH), na 40º 20´ 30´´ sjeverne geografske širine i 17º 14´ 16´´ istočne geografske dužine. Općina se prostire na površini od 363 km² i graniči s općinama Travnik, Dobretići i Donji Vakuf, koje pripadaju SBK, i općinama Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad u Republici Srpskoj (RS). Nadmorska visina općine Jajce kreće se između 350 m (vodopad) i 1.400 m (Suhi Vrh), a odlikuje je brdsko-planinski teren. Područje općine konsolidiralo se oko toka rijeke Vrbasa i njegove lijeve pritoke Plive, a 5 km od grada Jajca nalaze se Veliko i Malo Plivsko jezero. Klima općine je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i oštrim i snježnim zimama. Prosječna julska temperatura zraka je l8 °C, a prosječna januarska temperatura zraka ja l,8°C.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine općina je imala 45.007 stanovnika. U toku i nakon rata došlo je do značajnih promjena u demografskoj strukturi stanovništva općine te prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku za 2010. godinu, Jajce broji 24.383 stanovnika. Osnovu ekonomije općine Jajce čine metaloprerađivačka industrija, drvna industrija, proizvodnja električne energije i rudarstvo. Šume pokrivaju 20.978 ha ili 54% ukupne teritorije općine. Na području općine nalazi se više mineralnih i rudnih nalazišta, uključujući nalazišta boksita u području Poljana i Bešpelja. U okolini grada postoje nalazišta nemetalnih materijala pogodnih za građevinarstvo. Rijeka Pliva sa svojim jezerima i vodopadom te bogato kulturno-historijsko naslijeđe predstavljaju jedinstvenu turističku ponudu Jajca. Privreda u Općini Jajce je u glavnom izvozno orjentisana.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Vodosnabdijevanje grada Jajce i dijela okolnih naselja vrši se najvećim dijelom putem vodozahvata na Velikom plivskom jezeru, te prirodnih izvorišta Dućani i Orahovac. Prema procjenama JKP „Vodovod i kanalizacija“ koji upravlja sistemom javnog vodosnabdijevanja, uslugama vodosnabdijevanja obuhvaćeno je 3.436 domaćinstava, što je 46,5% od ukupnog broja domaćinstava na području općine. Za naselja na desnoj strani Vrbasa, gdje živi oko 50% stanovništva općine, snabdijevanje vodom omogućeno je isključivo preko lokalnih vodovoda koji su pod upravom mjesnih zajednica. Na ovom području općine određen broj naselja nema riješeno vodosnabdijevanje, niti kanalizacionu mrežu. Obzirom da se vodosnabdijevanje iz javnog vodovoda većim dijelom vrši putem pumpnih stanica, učešće električne energije u cijeni vode prelazi 25%. Dužina vodovodne mreže je 80 km (30 km primarna, 50 km sekundarna), a ukupni kapacitet vodovodnog sistema u minimumu iznosi 80 l/sec, a u maksimumu 135 l/sec. Izgrađeni seoski vodovodi pružaju relativno nizak nivo vodosnabdijevanja, što je posebno izraženo ljeti u sušnim periodima kada se dostava vode pojedinim naseljima vrši putem cisterni. Kontrola vode i njena hlorizacija vrše se redovno samo u glavnom vodovodu, dok se u seoskim vodovodima ne vrši kontrola vode niti se izdvajaju sredstva za njihovo održavanje.

Kanalizaciona mreža

Postojeća kanalizaciona mreža uglavnom pokriva uže gradsko područje. Kanalizacija je mješovitog tipa odnosno prikupljaju se otpadne i oborinske vode koje se mrežom sekundarnih kanala odvode do glavnog kolektora. Glavni kolektor je položen lijevom obalom rijeke Plive, da bi tunelom na ušću rijeke Plive u rijeku Vrbas završio ispustom na lijevoj obali rijeke Vrbas. Ovaj kolektor je izveden od betonskih cijevi profila 300, 500, 600 i 800 mm, dužine 2440 m, a budući da prikuplja oborinske vode opremljen je sa jednim kišnim propustom. Glavnim kolektorom se prikupljaju otpadne vode užeg urbanog područja i na jednom mjestu ispuštaju u rijeku Vrbas. Ostalo gradsko područje nizvodno od ispusta glavnog kolektora pokriveno je mrežom kolektora mješovitog tipa koji se zasebno uvode u rijeku Vrbas. Gradsko područje sa desne obale rijeke Plive je priključeno na kolektor profila 500 i 1000 mm koji se nakon prelaska rijeke Plive priključuju na glavni gradski kolektor. Postojeća mreža izvedena je od betonskih i azbestnih cijevi. Sadašnji industrijski pogoni locirani u industrijskoj zoni uzvodno od gradskog područja svoje otpadne vode ispuštaju direktno u rijeku Vrbas mrežom sopstvenih kanalizacionih ispusta. Sistem prečišćavanja otpadnih voda na području Općine Jajce nije izgrađen a glavni recipijent oborinskih i otpadnih voda je rijeka Vrbas.

Podaci o pod-projektu (postojeći i planirani radovi na izgradnji)

Vodoopskrba

- Planirana je izrada Glavnog projekta vodosnabdijevanja naselja na desnoj obali rijeke Vrbas
  • Izgradnja pumpnih stanica i rezervoara
  • Izgradnja cjevovoda (potisni i distributivni)
  • Izgradnja kaptaža
- Rekonstrukcija postojećih vodovoda i povezivanje sistema
- Izgradnja postrojenja za dezinfekciju vode u MZ uključujući svu neophodnu opremu

Kanalizacija

- Izrada Idejnog rješenja odvodnje otpadnih voda sa područja desne obale rijeke Vrbas ( u toku )
- Planirana izrada Glavnog projekta odvodnje otpadnih voda
- Izvođenje građevinskih radova u skladu sa projektno tehničkom dokumentacijom
Bosansko Grahovo

Opći podaci

Općina Bosansko Grahovo locirana je u jugozapadnom dijelu BiH i obuhvata površinu od 780 km2, a nalazi se u sastavu Kantona 10 - Livno Federacije BiH. Područje opštine je okruženo planinama Uilica (1602 m), Jadovnik (1650 m), Šator (1872 m) i Dinara (vrh Veliki bat 1851 m) a između ovih planina smještena su i dva kraška polja, Grahovsko i Livanjsko polje. Geografska širina i dužina općine Bosansko Grahovo je 44° 11' 00'' N i 16° 22' 00'' E, a nadmorska visina u centru Bosanskog Grahova je 860 m. Bosansko Grahovo graniči sa opštinama Drvar, Glamoč, Livno i Kulen Vakuf u Federaciji BiH i opštinama Srb, Knin i Kijevo u Republici Hrvatskoj, a od obale Jadranskog mora udaljena je 80 km (Šibenik). Općina Bosansko Grahovo je magistralnim putevima povezana sa Kninom u Republici Hrvatskoj a zatim Livnom i Drvarom u Federaciji BiH. Kroz teritoriju Opštine Bosansko Grahovo prolazi željeznička pruga Bosanski Novi – Knin u dužini od 1700 m sa željezničkom stanicom Bosanski Drenovac.

Iako blizu Jadranskog mora, općina Bosansko Grahovo ima kontinentalnu klimu, sa dugim i jakim zimama i kratkim i toplim ljetima i velikim brojem sunčanih dana u toku godine. Prosječne godišnje padavine su 1990 mm a prosječna temperatura 5,6 °C. Po popisu iz 1991.g. općina Bosansko Grahovo je imala 8.311 a danas ima oko 3.500 stanovnika. Općina je do 1992. godine imala 3250 zaposlenih radnika koji su bili zaposleni u različitim privrednim subjektima, uslužnim djelatnostima te lokalnim ustanovama. U toku rata i neposredno poslije rata uništeni su ekonomski kapaciteti, te je danas na području općine zaposleno svega oko 400 radnika. Na području Grahovskog polja smješteno je značajno nalazište ''gline'' u Vidovićima, a na području Livanjskog polja koje pripada općini smješteno je nalazište ''treseta'' u Pržinama, čije se rezerve procjenjuju na oko 3 miliona tona a na istom lokalitetu je i rasadnik za proizvodnju šumskih sadnica, ukrasnih i dekorativnih vrsta sadnica. Šumsko područje obuhvata površinu od 29.558 ha, oranice 2.755 ha, livade 11.262 ha i pašnjaci 33.019 ha.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Na području općine korišteno je više izvorišta vode od kojih su izgrađeni vodoopskrbni sistemi. Izvorište za glavni gradski vodovod na kojem se kaptira voda je 10 km udaljeno selo Peći. Kaptirana voda iz kaptažnog rezervoara transportuje se azbest-cementnim cijevima do rezervoara vode na ''Gradini'' (150 metara kubnih obujma) gdje su instalirane pumpe za pumpanje vode u glavni rezervoar za snabdijevanje grada, a druga dva kraka transportuju vodu azbest-cementnim cijevima za sela Resanovce i Zebe. Uređaji za hlorisanje vode instalirani su na kaptažnom rezervoaru u selu Peći. Sa pomoćnog izvorišta ''Studeno vrelo'' pumpne stanice pumpaju vodu do kaptaže ''Grmuša vrelo'' koja se odatle u sistem transportuje azbest-cementnim cijevima. Industrijski vodovod se kaptira na ''Brkića vrelu'' odakle se voda azbest-cementnim cijevima transportuje do pumpne stanice ''Vrba'' kapaciteta 10 l/s, nakon čega se šalje u poseban spremnik (rezervoar) na ''Bašincu'' koji je niži od gradskog ali dovoljno visoko iznad Grahovske industrijske zone. Kvalitetu vode kontroliše Zavod za javno zdravstvo HBŽ Livno putem redovnog uzimanja uzoraka vode na različitim mjestima distribucije. Do krajnjih korisnika prirodnim padom voda se sa izvorišta distribuira azbest-cementnim cijevima do rezervoara u podnožju brda 'Gradina'', a sa pumpne stanice do glavnog gradskog rezervoara na brdu ''Gradina'', a zatim se iz glavnog rezervoara distribuira u gradsku vodovodnu mrežu prirodnim padom.

Kanalizacijska mreža

U gradu je izgrađena prva faza kanalizacionog sistema kojeg čine 1000 m duge kolektorske cijevi promjera 1200 mm i kanalizaciona mreža dužine cca 5000 m i promjera 125 do 800 mm. U svrhu poboljšanja i proširivanja tog sistema te da bi se izbjeglo zagađivanja tla, vode i vazduha u nizvodnim prostorima predviđeno je uraditi i drugu fazu kanalizacionog sistema. Na lokalitetu ''Pašića polje'' izgrađen je kolektor – prečistač otpadne vode koji je u toku rata devastiran i trenutno nije u funkciji. Podaci o pod-projektu (Tekući i planirani radovi na izgradnji)

Vodoopskrba i Kanalizacija

Općina Bosansko Grahovo je izvršila djelomičnu rekonstrukciju vodosistema sa Izvorišta ''Peći'' izmjenom azbest-cementnih cijevi sa PVC cijevima, izgradnju hlorne stanice na kaptaži izvorišta, i izmjenu azbest-cementnih cijevi sa PVC cijevima za naseljeno mjesto Zebe. Za dovršetak rekonstrukcije planirane su aktivnosti na izmjeni cjevovoda do rezervoara ''Gradina'' i rekonstrukcija rezervoara na ''Gradini'', a nakon toga se planira i rekonstrukcija cjevovoda sa izvorišta ''Studeno vrelo'' radi poboljšanja kvaliteta u snabdijevanju vodom stanovnika općine i smanjenja gubitaka vode u transportu, a zatim i zamjena azbest-cementnih cijevi.

Glamoč

Opći podaci

Lokacija: Općina Glamoč je jedna od šest općina Kantona 10 sa površinom od 1033 km2 (prije rata površina je bila 1089 km2, ali je dio teritorije nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma pripao opštini Šipovo) i zauzima 20,9% površine Kantona 10. U okviru Kantona 10, općina Glamoč graniči na istoku sa opštinom Kupres, na jugu sa opštinom Livno, na zapadu sa opštinom Bosansko Grahovo i na sjeverozapadu sa opštinom Drvar. U Republici Srpskoj graniči sa općinama Ribnik, Mrkonjić Grad i Šipovo. Općina Glamoč je smještena u centralnom dijelu Glamočkog polja na prostranoj visoravni gdje se najniža tačka Glamočkog polja nalazi na 882 m.n.v., a najviša na 952 m.n.v i ima dinarski pravac pružanja (sjeverozapad-jugoistok). Samo polje omeđeno je planinskim vrhovima čija visina se kreće od 1765 m.n.v (Slovinj) do 2006. m.n.v (Cincar). Najveća dužina polja po osi pružanja je 45 km dok je u najužem dijelu širina svega 500 m.

Klimatske karakteristike: Na području opštine izdvajaju se dva osnovna klimatska tipa i to umjereno-kontinentalni u Glamočkom polju i planinski na kompletnom planinskom obodu. Osnovne karakteristike klime područja opštine Glamoč predstavljene su na osnovu meteoroloških osmatranja i mjerenja sa meteorološke stanice postavljene na slijedećim koordinatama : φ 44ş03' λ 16ş52' Hs 1031 u periodu 1969-1990. godine. Dobiveni rezultati su slijedeći:

  1. apsolutna minimalna temperature: -32°C,
  2. apsolutna maksimalna temperature: +35°C,
  3. srednja relativna vlažnost: 75%,
  4. srednja oblačnost (desetina): 5,5,
  5. srednji broj oblačnih dana: 108,
  6. srednji broj sunčanih dana: 75,
  7. srednja količina padavina: 1362l/m2/god,
  8. maksimalna visina snježnog pokrivača: 100cm,
  9. dominantno vazdušno strujanje sjeverozapad-jugoistok.

U polju, srednja godišnja temperatura iznosi 6,7 C a na planinskom okviru, u zoni planinske klime, 4,7 C. U području polja najtopliji mjesec je juli, a u području okolnih planina avgust. U području umjereno-kontinentalne klime godišnje padne između 900 i 1000 mm padavina. Padavine se javljaju uglavnom u obliku kiše i snijega. Oba klimatska područja su karakteristična po regionalnim vjetrovima. Poznati su kao sjeverni ili sjeveroistočni vjetar i južni ili jugozapadni ili jugoistočni vjetar. Prosječna godišnja temperatura je 7,3 °C.

Stanovništvo: Trenutno stanje je rezultat ratnih dešavanja koja su samo ubrzala predratni trend. Po popisu 1991. godine na teritoriji općine Glamoč živjelo je 12 593 stanovnika sa izraženim trendom depopulacije. Podaci sa popisa stanovništva 1991.godine su slijedeći:

  • Ukupno stanovnika: 12 593
  • Broj domaćinstava: 4 297

Veće migracije početkom 90-ih godina 20. vijeka bile su u glavnom vezane za rat i zasnovane na etničkoj pripadnosti. Poslijeratne migracije su u većini slučajeva vezane za siromaštvo, loše uslove života i nizak životni standard. Po podacima Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka BiH, 2010. godine na teritoriji Opštine živi 4.950 stanovnika. Migracioni tokovi su izraženi po pitanju depopulacije novopridošlog i doseljavanja prijeratnog stanovništva, ali nije moguće precizno reći u kom obimu bez adekvatnog popisa.

Privreda: Podaci do kojih je bilo jako teško doći u većini slučajeva su podaci o postojećim privrednim subjektima, kvalitetnoj strukturi istih, statusu, performansi itd. Ova činjenica nam govori o nedostatku sistema komunikacije između opštinskih organa privrede, nadležnih sudova i poreske uprave koji bi bili u stanju ponuditi kvalitetne i ažurne podatke o predmetnom subjektu. Općina je prije rata spadala u red srednje razvijenih općina zahvaljujući drvnoj industriji. Sada glavni problem predstavlja činjenica da se drvo izvozi kao sirovina, a ne kao gotovi proizvodi od drveta što s obzirom na blizinu izvora sirovina i blizinu luke Split može da predstavlja značajan privredni potencijal. Iz tog perioda ostali su sada u popriličnoj mjeri devastirani prostori koji koji su postali predmet privatizacije. Poslije rata stanje je popuno promijenjeno. Industrijski kapaciteti su pogašeni i onaj manji dio koji radi, je privatizovana pod dosta nejasnim okolnostima koje zahtijevaju reviziju. Ovakvo stanje se odrazilo i na cjelokupnu sliku grada koji je u velikoj mjeri bio razrušen a proces obnove, posebno gradskog centra je u toku. Može se konstatovati da sada Glamoč spada u izrazito nerazvijena područja. Struktura privrede mjerena brojem zaposlenih je nepovoljna. Ukupno je zaposleno 656 osobe čije porodice dobrim dijelom ne žive u Glamoču tako da je odliv gotovog novca osjetan i predstavlja veliki problem. Nažalost, mogu se izvući samo globalni zaključci pošto Općina ne raspolaže podacima o pravnom statusu, vlasništvu niti drugim ekonomskim pokazateljima (produktivnost, rentabilnost, ekonomičnost i dr.) na osnovu kojih bi se mogle preciznije uraditi ostale ekonomske analize ovih subjekata.

Industrija: Industrijska infrastruktura se stvarala pored gradskog centra. Prostornim planom predvidjela se izgradnja industrijske zone koja je izmještena na periferiju iz razloga lakšeg i boljeg razvoja infrastrukture ali i očuvanja životne sredine. Industrijska zona je stvorena na čisto prostornoj osnovi a ne u smislu industrijske zone koja bi pružila određene olakšice grupisanim industrijskim proizvođačima, te štitila njihove interese kao posebne grupacije. Trenutno je zastupljena samo drvna industrija u vidu 13 pilana koje proizvode poluproizvod-rezanu građu.

Poljoprivreda i stočarstvo: Stočarstvo u Glamoču ima dugu tradiciju. Značajni pomaci su učinjeni u oblasti stočarske proizvodnje gdje je na prostoru opštine Glamoč izgrađeno 5 stočarskih farmi koje u glavnom uzgajaju goveda. Prema dostupnim podacima, na ovih pet stočarskih farmi ukupno ima 780 grla goveda. Samu poljoprivredu karakteriše nerazvijenost i ekstenzitivnost, iako je u zadnjem periodu do pomaka došlo i u segmentu poljoprivredne proizvodnje koja se sve više ukrupnjava i intenzivira.

Finansijski sektor: U Glamoču trenutno postoji samo jedna bankovna poslovnica i to poslovnica Intesa Sanpaolo banke iz Sarajeva kao i ispostava Poreske uprave iz Livna. Mikrokreditnih organizacija nema. Manje više kao i u ostalim općinama u BiH priroda sive ekonomije i u opštini Glamoč se ogleda u glavnom u »radu na crno« i u nelegalnoj gradnji raznih objekata, te nelegalnoj uličnoj prodaji malog obima.

Turizam: Na području opštine Glamoč postoji jedan hotel čiji račun je godinama blokiran i nema pokazatelja prometa, niti podataka o turistima (broj posjeta, broj noćenja). U izgradnji je sportsko-rekreativni centar na dijelu koncesioniranog područja.

Ostalo: Na području opštine Glamoč registrovane su i aktivne 2 građevinske firme. Što se tiče problema dozvola za izgradnju kao i naknadno izdavanje dozvola nelegalno podignutih objekata podaci se još obrađuju.

Tehnički podaci

Postojeći sistem i objekti vodoopskrbe

Kratki opis postojećeg sistema: Sistem vodosnabdijevanja grada se sastoji od 3 odvojena sistema. Sistem Goništa kao najveći sistem snabdijeva se iz 2 bušena bunara (Vrba i Suvalj) koji se nalaze u jugozapadnom dijelu Glamočkog polja. Trenutni kapacitet ovih bunara je 30 l/s. Potisni cjevovod je dužine 7000m. Voda se sa ova 2 bunara pumpa u rezervoar Goništa (V=1300m3), koji se nalazi na koti 1004mnm i odatle se gravitaciono distribuira do krajnjih potrošača. Sistem Busija je gravitiacioni sistem. Iz izvora Dumaca (kapacitet 2 l/s) voda gravitaciono dolazi do rezervoara Busija a iz njega gravitaciono do krajnjih potrošača za naselja Luke i Livanjsku cestu. Sistem Ajazma je gravitacioni sistem koji snabdijeva potrošače u Hasićima. Voda se uzima iz izvorišta Ajazma (kapacitet 1 l/s) i distribuira do dokrajnjih potrošača gravitaciono. Ova dva sistema su mala i pokrivaju samo manji dio grada. Pošto se radi o gravitacionim sistemima još uvijek su u funkciji. Pošto se radi o bunarima i izvorištima nema potrebe za dodatnim prečišćavanjem. Radi se samo hlorisanje vode.

Sistem distribucije: Distributivni sistemje gravitacioni. Ukupna dužina mreže je 13590m u sva tri sistema. Profili se kreću od 200mm od 50mm. Priključni vodovi su najčešće izvedeni pocinčanim cijevima što predstavlja veliki problem sistemu jer su tu najveći gubici u mreži. Zastupljeni su podjednako svi materijali: azbest cement, ljevano željezo, PVC i PE. Trenutni gubici u mreži su 59%, tako da tokom ljetnih mjeseci dolazi i do restrikcije u snabdijevanju.

Kanalizaciona mreža: Glavne komponente kanalizacionog sistema:
Samo najuži dio grada pokriven je kanaizacionim sistemom. Radi se o mješovitim kolektorima sa prirodnim padom profila od 40-50cm, dok je glavni kolektor prfila 50/70 do 80/120cm na zadnjoj dionici prema ispustu. Kao recipient služi prirodna depresija Rivine gdje se ispušta otpadne vode zajedno sa oborinskim. Ukupna dužina postojećih primarnih koletora je 4610m.

Prečišćavanje otpadne vode i recipient: Ne postoji sistem za prečišćavanje otpadnih voda.

Podaci o pod-projektu

Tekući i planirani radovi na izgradnji

1. Vodoopskrba

Trenutno nema radova u sistemu, osim tekućeg održavanja. Planirano je da se u narednom periodu uradi rekonstrukcija postojećeg sistema vodosnabdijevanja. Prioritet je da se uradi zamjena dijela potisnog cjevovoda u dužini 600m gdje je utvrdjeno da su gubici 7 l/s. Takodjer se planira zamjena dijela distributivne mreže u dva dijela grada (uži centar L=200m i dio prigradskog naselja u dužini L=890m sa rekonstrukcijom priključaka). Planira se i osposobljavanje postojećeg bunara koji je napušten u toku rata kapaciteta 8 l/s, kao i izgradnja rezervoara Rudine kapaciteta 250m3 za snabdijevanje naselja u jugozapadnom dijelu polja s tim da će ovo biti dio sistema Gonište.

2. Kanalizacija

Trenutni poslovi na kanalizaciji su uglavnom usmjereni na rekonstrukciju postojećih rešetki na saobraćajnicama preko kojih se površinska voda upušta u kolektore (najčešća oštećenja zbog bujica, koje donesu veću količinu šljunka i zbog nedostatka rešetki ulaze direktno u sistem). U sklopu kreditnog zaduženja planira se reknstrukcija dijela glavnog kolektora koji je oštećen na dužini 50m te ga je potrebnozamjeniti. Takodje je predvidjeno snimanje i čišćenje glavnog kolektora.

Procjena troškova indikativnog ulaganja

1. Vodoopskrba

Planirano je da se na rekonstrukciju postojeće i izgradnju nove vodovodne mreže uloži oko 1,925,000 KM

2. Kanalizacija

Planirano je da se u rekonstrukciju postojećeg sistema uloži 200,000KM

Kupres

Opći podaci

Lokacija: Općina Kupres locirana je u Hercegbosanskoj Županiji Federacije Bosne i Hercegovine i pokriva geografsku oblast od 587  km2. Nadmorska visina općine je 1200 m, a obližnji gradovi su Livno i Bugojno.  

Klimatski uvjeti i meteorologija:
Klimatske prilike ovog podneblja uvelike definira nadmorska visina od 1120 do 1150 m. Klima je planinsko-alpska, oštra, s prosječnom godišnjom temperaturom od 5.7° C. Godišnje je u prosjeku 141 dan sa oborinama, od toga 55 sa snjegovima. Zbog snažnih planinskih vjetrova studen je velika i česte su snježne vijavice. Prosječna ljetna temperatura je 13,5°C a prosječna zimska temperatura je 3,8°C. Prosječni vjetrovi (bura)  3,1 bofora a najveću prosjećnu mjesečnu brzinu ima vjetar jugo 10,5 bofora čija maksimalna brzina dostiže do 120 km/sat. Ukupna količina padavina je 1227 mm/godišnje a prosječna pokrivenost snijegom je 5 mjeseci u godini.

Stanovništvo:
Kupreška općina je relativno mala kada se u obzir uzme veličina i broj stanovnika
općine koji iznosi 4500, (vikendaši turisti 3000).

Ekonomske aktivnosti: turizam, poljoprivreda(farme), mljekarska djelatnost, drvna i metalna djelatnost i obrti.

Tehnički podaci

Postojeći sistem i objekti vodoopskrbe

-    izvori: Hajdarevac, Šadinac, Točak i Bašinac,
-    distribucija: vodovodna mreža gradska i prigradska

Sistem distribucije

-    Gradska, prigradska i seoska vodovodna mreža koja je u dotrajalom stanju

Kanalizaciona mreža

-    Neophodni kolektori nedostaju,
-    Sistem je mješoviti sa prirodnim padom,
-    Neophodne pumpne stanice nedostaju

Prečišćavanje otpadne vode i recipient

-    Lokacija točki otpuštanja otpadne vode je riječica Karćevac
-    Sliv je jadranski i crnomorski
-    Ne vrši se prečišćivanje - redovnim mjerenjem kvalitete vode prečišćivaći nisu potrebni.

Podaci o pod-projektu

Tekući i planirani radovi na izgradnji

Vodoopskrba i Kanalizacija

-    Vodosprema je dimenzije 500,00 m3,
-    Tlačni povratni vodje dužine oko 100 m1, promjera cijevi fi 160,
-    Promjer cijevi glavnog vodovoda je fi 200 i fi 250,
-    Promjer cijevi kanalizacije su fi 600, fi 800 i fi 1000.
-    4 pumpne stanice.

Procjena troškova indikativnog ulaganja

Vodoopskrba i Kanalizacija

-    iznos u KM  4.200.000,00
-    iznos u EUR 2.153.846,15

Prozor - Rama

Opći podaci

Lokacija: Općina Prozor-Rama locirana je u  Hercegovačkoneretvanskoj županiji/kantonu KNŽ/K Kantonu Federacije BiH a geografska oblast općine pokriva 480 km2. Prostor općine Prozor-Rama pripada brdsko-planonskom pojasu. Odlikuje se vrlo razvijenim reljefom, između planina usječene su duboke i duge riječne doline koje često imaju kanjonski oblik. Visinski se područje prostire između 270 i 1950 m.n.m. Najveća rijeka ovog područja je Rama. Općina Prozor-Rama  nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Graniči sa općinama: Tomislavgrad,Kupres,Gornji Vakuf/Uskoplje, Konjic,Jablanica i Posušje.

Klimatski uslovi: Područje ima osebnosti pred planinske klime sa umjereno toplim ljetom ( 18-20  C) i zimom u prosjeku nešto hladnijom od umjereno - kontinentalne klime ( od 2 do 4 C) . Godišnja kolebanja temperature kreću se između  20 i 24 C. Prosječna godišnja temperatura je niža od 10 C. Godišnja visina padalina iznosi 1200 mm.

Stanovništvo: Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na ovom području je živjelo  19760 žitelja.

Tehnički podaci

Postojeći sistem I objekti vodoopskrbe

Sustav opskrbe vodom  naselja po obodu Ramskog jezera uklapa se u postojeći vodovodni sustav grada Prozora i zajedno s njim čini jedinstvenu cjelinu. Prije izrade glavnog projekta za objekte vodovodnog sustava oko Ramskog jezera postojali su zajednički objekti sa vodovodnim sustavom grada Prozor i to:

- kaptažni objekt izvorišta Krupić

- crpna stanica Krupić

- tlačni cjevovod CS Krupić-VS Krč

- vodosprema Krč

Transport vode u sustavu obavlja se sa vrela Krupić, potisnim cijevnim vodom od crpne stanice Krupić do vodospreme Krč, a zatim od Vodospreme dalje gravitacionim i dijelom tlačnim cijevnim vodovima do distribucionih vodosprema. Prostorni obuhvat sustava proteže se na ukupno šesnaest naselja, a to su Jaklići, Rumboci, Varvara, Kovačevo Polje, Mluša, Ploča, Podbor, Ripci, Šćit, Družinovići, Lapsunj, Ometala, Šlimac, Paljike i Gmići. Izgradnja sustava je započeta 1990 god. Izgrađen je dio magistralnog cjevovoda u dužini 7000 m i većim dijelom vodospreme Rumboci 1 i Rumboci 3. U okviru sustava predviđena je izgradnja šesnaest (16) distribucionih vodosprema  zapremine od 150 mł do 400 mł, zatim četiri(4) crpne i četiri(4) hidroforske stanice. Ukupna dužina cijevnih vodova u sustavu iznosi 33.711,0 m sa promjerima cijevnih vodova od ND 60 do ND 300 mm. Opskrba vodom se ostvaruje sa postojećeg vodozahvata na vrelu Krupić, koji se već nalazi u funkciji izvorišta u sklopu vodoopskrbnog sustava naselja Prozor. Mjerodavna minimalna izdašnost izvorišta Krupić rang pojave 1/20 (jednom u dvadeset godina) utvrđena dugogodišnjim mjerenjima izdašnosti je 250 l/sek i dovoljna je da podmiri dugoročne potrebe grada Prozor i svih naselja uz akumulaciju Rama.

Sistem distribucije

Od distribucionih vodosprema voda se distribuira do svih potrošača. U okviru sustava izgrađeno je 35.171,74 m distribucione, sekundarne mreže za naselja i devet(9) distribucionih vodosprema ukupne zapremine 3400 mł, te jedna(1)crpna stanica i dvije hidroforske stanice.

Kanalizaciona mreža

Izrada glavnog projekta je obuhvatila slijedeće:

Sustav je, razdjelni-neovisan jedan od drugoga

Glavnim projektom obuhvaćene su dužine:

-fekalna kanalizacija 13.858,95 m

-oborinska kanalizacija 12.102,87 m

Projektirana kanalizacijska mreža naselja Prozor u potpunosti je gravitacijski  u dužini 13.858,95 m a kanalizacijske cijevi su od PEHD DN 280 i DN 315 mm.u izradi će se koristiti montažna revizijska tipska okna i montažna revizijska kaskadna tipska okna..Sva prikupljena otpadna voda  vodi do sabirnog okna a iz kojeg se vodi do uređaja za prečišćavanje.

Izrada  glavnog projekta je obuhvatila: Usvojeno je rješenje uređaja: BIOCOS tehnologija. (kombinacija jednostavnog postupka u kojem se povratni mulj vraća u aeracijski bazen(B-bazen) cikličnim postupkom taloženja i miješanja koje se provodi u drugom bazenu tzv. SU-bazen). SU-bazen,zamjenjuje potrebne taložnice pri normalnom postupku sa eracijkim bazenima i taloženjem te sa samim sobom i kompletnom crpnom postajom za povrat mulj. Ta dva bazena B i SU povezana su otvorima na dnu i u gornjoj razini vode tako da se ponašaju kao sustav spojenih posuda. Sustav je automatiziran tako da je predviđeno vremensko upravljanje za svaku fazu. Odvod mulja reguliran je tako da se iz sustava odvaja samo suvišni mulj. Sav mulj s uređaja za pročišćavanje i iz septički jama bit će stabilan i siguran za odlaganje. Izgradnjom uređaja za prečišćavanje otpadnih voda smanjit će se zagađenje rijeke Prozorčice, Rame i Jablaničkog jezera odnosno sliva rijeke Neretve i poboljšati stanje eko sustava na nizvodnim područjima. Ovim uređajem će se pročistiti sve komunalne otpadne vode koje se skupljaju u gradskom kanalizacijskom sustavu  na ekonomski prihvatljiv način, zakonski tražen i na tehnološkoj prihvatljivoj razini prije nego što se pročišćena otpadna voda ispusti u recipijent vodotok Prozorčicu.

Imlementacija projekta planirana je u fazama:

- I faza 3000 ES

- II faza još 3000 ES

Podaci o pod-projektu

Tekući I planirani radovi na izgradnji

1.    Vodoopskrba

Komponenta A Vodoopskrba, uključuje slijedeće podprojekte

Podprojekat A 1- Sanacija  postojećeg vodoopskrbnog sustava i dovršetak vodoopskrbnog sustava oko Ramskog jezera

Ovaj Podprojekat obuhvata slijedeće aktivnosti

Podprojekat

Iznos(Eura)

Komponenta A - vodoopskrba

A1

Sanacija postojećeg vodoopskrbnog sistema i dovršetak vodoopskrbnog sustava oko Ramskog jezera

2.693.720,00

A2

Izgradnja vodoopskrbnog sustava naselja uz magistralni cjevovod (potez Ometale-Družinovići)

1.480.770,00

A.3

Izgradnja vodoopskrbnog sustava prigradskih naselja

1.512.245,00

Ukupno Komponenta A vodoopskrba

5.686.735,00

Komponenta B - kanalizacija

B1

Izgradnja glavnog kolektora kanalizacije dužine 4500 m uže gradske zone

644.398,00

B2

Uređaj za prečišćavanje 3000 ES, I faza

1.055.700,00

Ukupno komponenta B kanalizacija

1.700.098,00

Ukupno Projekat

7.386.833,00

Imovinski odnosi

200.000,00

Upravljanje projektom (1%)

70.000,00

Sveukupno

7.656.833,00

Konjic

Opći podaci

Lokacija: Općina Konjic locirana je u Hercegovačko Neretvanskom Kantonu Federacije BiH, uz magistralni put M 17 između Sarajeva (60 km) i Mostara (70 km). Nadmorska visina općine je 280 m, geografska širina 17ş 45 ´ i 18ş 18´ a dužina 42 ş 28´ i 43ş 53´. Obližnji gradovi su Sarajevo, Jablanica, Mostar, Prozor-Rama I Fojnica. Geografska oblast općine iznosi 1350  km2. Sa 2,6 % od cjelokupne površine BiH, općina Konjic je među najvećim općinama po veličini u BiH.

Klimatski uslovi: Mediteranski klimatski uslovi do 450 mnm, kontinentalni uslovi iznad 450 mnm,srednja godišnja temperatura 11,8 şC, najhladniji mjesec januar sa srednjom temperaturom 0,3 şC.
Meteorologija: U pogledu padavina Konjic pripada izmjenjenom sredozemnom padavinskom režimu, godišnji maksimum u mjesecu novembru, sekundarni minimum u martu. Ukupna godišnja količina padavina kreće se oko 1500 mm, najmanja količina u mjesecima juli i avgust, a najveća količina padavina u mjesecima oktobar,novembar i decembar. Od vjetrova najvažniji su južni u proljeće i jesen, i sjeverni u zimskom periodu.Dani bez vjetra iznosi 27,1%,a sa vjetrom 72,9%

Stanovništvo: Općina Konjic ima ukupno 34 217 stanovnika; 9 286 domaćinstava. Starosne structure: 0-7 godina 3031, 7-18 godina 5125, 18-55 godina 17 772, a preko 55 godina 2 289 stanovnika. Polna  struktura 16.417 muškaraci, a 17.800 žene. Radno sposobno stanovništvo iznosi 62 %, a 24 % spada u kategoriju predškolskog, osnovnoobrazovnog i srednjeobrazovnog stanovništva.

Ekonomske aktivnosti: Uglavnom je zastupljena metaloprerađivačka, hemijska i drvno prerađivačka, hemijska i drvno prerađivačka industrija razne zanatske usluge,ugostiteljstvo i trgovina,turističke djelatnosti,poljoprivreda i šumarstvo.  Ukupno je zaposleno 4435 stanovnika, nezaposlenih je 3938, oko 3250 penzionera, 850 studenata i 2 400 učenika.

Tehnički podaci  (iz PF)

Postojeći sistem I objekti vodoopskrbe

Grad Konjic se snabdjeva vodom sa vodozahvata €śLjuta€ť. Voda se gravitacionim cjevovodom  transportuje do dva rezervoara; rezervoar €śKlipanovac€ť zapremine 1700 m3 i rezervoara €śČemer€ť zapremine 3400 m3. Na lokaciji vodozahvata je izgrađena hlorna stanica gdje se vrši hlorisanje vode kao jedini oblik prečišćavanja. Kontrolu kvaliteta vode (hemijsko-biološku i bakteriološku) vrši €śZavod za javno zdravstvo€ť- Mostar.

Sistem distribucije: Distribucija vode u gradskoj mreži vrši se gravitaciono izuzev dvije zone (Tuleg-Pomol-Glavica i Repovica) gdje je zbog visinskog položaja ovih naselja izgrađen pumpni sistem sa rezervoarima. Gradski distributivni sistem je granato-prstenastog tipa.

Kanalizaciona mreža: Kanalizacioni sistem grada Konjica je izgrađen kao separatni sistem  izuzev manjih dijelova naselja gdje je mješoviti sistem. Tečenje je gravitaciono. Do sada su izgrađeni dijelovi Lijevoobalnog (ACC 350mm, L= 550m) i Desnoobalnog kolektora (ACC 450mm, L=860m) sa privremenim  ispustima u rijeku Neretvu.

Prečišćavanje otpadne vode I recipient: Na kanalizacionom sistemu nema izgrađenih uređeja za prečišćavanje a ispust fekalne kanalizacije u recipijent rijeke Neretvu i Trešanicu, vrši se na 47 ispustnih tački.

Podaci o pod-projektu

Tekući I planirani radovi na izgradnji

Pod-projekt uključuje investiranje na dogradnji kolektorskog sistema i izradi postrojenja za smanjenje unosa nutrijenata i to:

1.    Dogradnja i rekonstrukcija kolektorskog sistema ( izgradnja desnog i lijevog  kolektora)
2.    Izgradnja  postrojenja za primarni tretman tj. uređaja za biološku obradu otpadnih voda kako bi se smanjio unos nutrijenata u recipijent tj. rijeku Neretvu.

Rekonstrukcija i dogradnja kanalizacione mreže

Projektom rekonstrukcije i dogradnje kanalizacione mreže grada Konjica, predviđa se izgradnja  kanalizacione mreže (fekalne) u ukupnoj dužini od  L=15.415,94 m. sa profilima glavnih kolektora 400 i 500 mm. Projekat je rađen sa usvojenom specifičnom potrošnjom od 200 l/st./dan. Kandidovanim projektom i sredstvima koja bi se kroz ovaj aranžman utrošila bi se izgradio fekalni kolektor lijeve i desne obale. Lijevoobalni kolektor je ukupne dužine 4219,29 m s tim da bi u njega bio integrisan postojeći izgrađeni dužine 718,33 m. Na ovom kolektoru bi se prema revidovanom tehničkom rješenju izgradile najmanje dvije pumpne stanice €žNovi most€ś i €ž Drecelj€ś kao i mjesta revizionih okana sa profilima cijevi fi 300 ,400 i 450 koje su definisane glavnim projektom. Desnoobalni kolektor bi prema idejnom projektu pohvatao glavne izvode sa lokacija Stari most ,Novi most i naselje Luka i Trešanica  i odveo na centralni uređaj za prečišćavanje.Prelazak kolektora na lijevu obalu bi se ostvario preko mosta €žDrecelj€ś gdje bi se uklopio na lijevoobalni kolektor i odatle bi se fekalne vode gravitaciono transportovale na centralni uređaj.Novoizgrađeni desnoobalni kolektor bi bio dužine 2400 m cijevi fi 300 i 400 mm sa najmanje dvije pumpne stanice €žLuka€ś i €žDrecelj€ś i mjestima revizionih okana.

Čitluk

Opći podaci

Lokacija: Općina Čitluk locirana je u Hercegovačko Neretvanskoj Županiji Federacije BiH i nalazi se na pogodnom zemljopisnom području prostora od 181 km2 I nadmorskoj visini od 22 do 582 mnv. Općinsko središte, grad Čitluk, administrativno je sjedište općine i nalazi se u središtu Brotnja, na raskrižju prometnica prema Mostaru, Ljubuškom, Čapljini Međugorju i Širokom Brijegu.

Klimatski uslovi: Sredozemnma klima

Meteorologija: Oko 1700 sati sunčanog razdoblja u godini ili oko 170 dana u godini. Prosječna godišnja količina padavina za prostor općine Čitluk je oko 1200 mm.

Stanovništvo: Općina Čitluk ima 17.500 stanovnika. Gustoća naseljenosti je 96,68 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Ekonomske aktivnosti: Poljoprivreda, turizam, malo poduzetništvo

Tehnički podaci

Postojeći sistem I objekti vodoopskrbe

Mreža i objekti vodoopskrbe su izgrađeni u različitim vremenskim razdobljima. Jedan dio sustava je nov te zahtijeva manje održavanje (dijelovi izgrađeni poslije 1995. godine), dok je jedan dio sustava izgrađen znatno ranije (starost preko 30 godina).

1. Vodocrpilište i Crpna postaja €śBiletići polje€ť Qinst =350 l/s
2. Potisni tlačni cjevovod 2xDN=300 mm
3. Vodosprema €śJelina Glavica€ť - Blizanci (V=2x1000 m3)
4. Gravitacioni cjevovod AC DN=350 mm do naselja Čitluk I PVC DN=315 mm
do naselja G.V. ograđenik
5. Prekidna komora €śGradina€ť (V=2x200 m3)
6. Vodosprema €śČitluk-Greda€ť V=2x200 m3 (nije bila u funkciji)
7. Crpna postaja €śOGRAĐENIK€ť 2 x 132, Qinst=134 l/s,Hp=110 m
8. Vodosprema €śODACI I€ť, zapremine V=2x2000 m3 K.D=350m.n.m
sa crpnom postajom €śODACI€ť, 3x22 KW,Qinst=66l/s, Hp=55m
9. Vodosprema €śODACI II€ť, zapremine V=2x1000 m3, K.D 400 m.n.m.
10. Crpna postaja €śGRADNIĆI I€ť, 3x37KW,Qinst=66 l/s ,Hp=90 m
11. Vodosprema €śGRADNIĆI€ť, zapremina V=2 x 500m3 K.D =340 m.n.m.
sa crpnom postajom €śGRADNIĆI II€ť,2 x 30 KW,Qinst=40 l/s,Hp=90m
12. Vodosprema €śDOBRO SELO€ť, zapremina V=2 x 500 m2,K.D.=400m.n.v.
13. Glavni tlačni i distribucijski cjevovodi i mreže sa vodosprema

Sistem distribucije

Kanalizaciona mreža

Postojeći sustav kanalizacijske mreže je mješoviti. Glavni kanalizacijski kolektor od Čitluka do lokacije uređaja za pročišćavanje u naselju Potpolje, DN=500 mm PEHD, u duljini od 2650 m

Prečišćavanje otpadne vode I recipient

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Čitluk I faza 7000 stanovnika koji se sastoji od: mehanički dio uređaja, primarni i sekundarni taložnici, taložnik mulja, kompresorska stanica, upravljački objekt.

Podaci o pod-projektu

Tekući I planirani radovi na izgradnji

1. Vodoopskrba

Projekti na racionalizaciji poboljšanju kvalitete vodoopskrbe (proširenje glavne vodospreme, novi tlačni cjevovod sa vodocrpilišta, rekonstrukcija dijela distribucijske mreže)

2. Kanalizacija

Izgradnja II faze kanalizacijskog sustava Međugorje i BIjakovići (kanalizacijska mreža, crpna stanica, kanalizacijski kolektor i uređaj za pročišćavanje)

Procjena troškova indikativnog ulaganja

1. Vodoopskrba 3.000.000,00 KM

2. Kanalizacija 10.000.000,00 KM

Tešanj

Opći podaci

Lokacija: Općina Tešanj locirana je u _Ze-Do Kantonu Federacije BiH.  (Nadmorska visina, 150-730 m (grad Tešanj 230 m) geografska širina 44O33€™ sjeverno i dužina 17O 59€™ istočno , obližnji gradovi: Maglaj (12.5km jugoistočno), Teslić (10.5 km zapadno), Doboj (15.5 km sjever-istočno) i općine: Doboj-jug i Usora, geografska oblast općine  iznosi 163 km2.
Klimatski uslovi: Klimatološke karakteristike od kojih su na raspolaganju bile srednja godišnja visina padavina, srednja i ekstremne temperature, svrstava Tešanj u predjele sa umjereno- kontinentalnom klimom.

Meteorologija: Meteorološki podaci koji se odnose na izmjerene temperature pokazuju da je maksimalna temperatura iznosila 34 oC, minimalna -18 oC, a srednja 12,08 oC što potvrđuje konstataciju o klimatskoj odrednici umjereno kontinentalna klima.

Stanovništvo: Općina Tešanj je podijeljena na 25 mjesnih zajednica koje obuhvataju 42 naseljeno mjesto pri čemu su centri mjesnih zajednica po pravilu najveća ili ona naselja koja su centralno pozicionirana u okviru MZ. Migratorna kretanja i demografske promjene koje se odnose na period od zadnjeg popisa (1991) do danas direktna su posljedica ratnih i poratnih zbivanja, a u pogledu broja stanovnika najizraženije promjene u smislu smanjenja broja stanovnika  su zabilježene u naseljima Lončari (-8,7%), Blaževci (-5,6%), Putešić (-5,7) i Čifluk (-4,8%) od ukupno 23 naselja koja su zabilježila pad broja stanovnika. Ovo su uglavnom naselja koja se nalaze u blizini entitetske granice. Istovremeno je u jednom dijelu općine zabilježen i porast broja stanovnika, a najizrazitiji primjeri su naselja Jelah (5,4%) i Potočani  (4,4%). Sistem naseljenih mjesta na području općine Tešanj se formirao na način da se uz Grad Tešanj kao centralno upravno- administrativno sjedište i najveće naselje formirala, dva po karakteru i veličini prepoznatljiva sekundarna centra: Jelah i Tešanjka. Grad Tešanj je jedan od centara kantonalnog značaja za ZE-DO kanton i kao takav je tretiran u PP ZE-DO kantona. Jelah i Tešanjku karakterizira izuzetno  visoka gustina naseljenosti (Jelah 1037 St/km2; Tešanjka 2170 St/km2) i dinamičan privredni razvoj, dobra komunikacijska povezanost i urbanizacija prostora sa izuzetno velikim procentom zastupljenosti karakteristika gradskog naselja.

Funkciju centralnih naselja sa odgovarajućim sadržajima koji služe stanovnicima okolnih naselja imaju naselja Šije, Karadaglije, Džemilić Planje, Medakovo, Kaloševići, Miljanovci. Sva naselja koja imaju funkciju centara zajednice sela imaju izuzetno veliku gustinu stanovanja, danas, i preko 1000 stanovnika. Jedino naselje Karadaglije ima nešto manji broj stanovnika, ali ovo naselje je najveće u ovom, najjužnijem dijelu općine. Ostala 31 naselja imaju karakter seoskih naselja, ali zbog generalno visoke koncentracije stanovnika na relativno malom prostoru, mnoga od ovih mjesta imaju neke elemente urbanih sredina. Bitno je u okviru prikaza demografske slike općine Tešanj još jednom naglasiti veliku gustinu naseljenosti 293 st/km2 (poređenja radi prosjek u Federaciji je 89 st/km2, a u ZE- DO kantonu 120,2 st/km2 ) u čemu naravno prednjače Tešanj, Jelah i Tešanjka. Uvažavajući uobičajene kriterijume o ocjeni gustine naseljenosti prostora po kome se manje od 11 st/km2 smatra rijetko naseljenim područjem, dok je srednje naseljen prostor onaj koji ima gustinu od 11 do 50 st/km2, prostor sa gustinom od 51 do 100 st/km2 se smatra gusto naseljenim, a prenaseljeni prostori su svi oni koji imaju gustinu preko 100 st/km2, to općina Tešanj spada u prenaseljene prostore. Najgušće su naseljeni prostori uz rijeku Usoru, uz put M17 i grad Tešanj, a najrjeđe naseljeni su južni, brdsko- planinski predjeli.

Ekonomske aktivnosti: Poslovno okruženje općine Tešanj je atraktivno, kako za domaće tako i za inostrane investitore. U prilog ovoj konstataciji ide činjenica što Tešanj ima razvijenu industrijsku kulturu i dugogodišnju tradiciju u proizvodnji autodijelova za vodeće svjetske proizvođače. Uz ovo ističemo da postoji i veliko iskustvo u preradi tekstila i kože, kao i specijalizovana znanja i vještine u proizvodnji namještaja prepoznatog i cijenjenog na probirljivom svjetskom tržištu. U novije vrijeme se intenzivno razvija prehrambena industrija uz razvoj punionica €žnajbolje mineralne vode na svijetu€ś, kako je to potvrdio Međunarodni sajam mineralnih voda koji se održava u Barkeley Springs, SAD. Također, tu su respektabilni proizvođači keksa i šampinjona, što nije bio slučaj do prije 5 godina i više. Sve ovo je u uskoj vezi sa iskazanim preduzetništvom poslovnih ljudi ovog kraja i aktivnostima općinske uprave usmjerenim ka razvoju poslovne infrastrukture i poticanju razvoja privrede, poljoprivrede i obrta.
Povoljan geografski položaj i blizina svih vrsta saobraćaja, čini ovaj prostor izuzetno atraktivnim za domaće i inostrane investitore. Upravo ta činjenica, opredjeljuje velik broj investitora da vlastite pogone pozicioniraju u Tešnju, a ne negdje drugdje. Kvalitetno osposobljena i raspoloživa radna snaga predstavlja ključnu konkurentsku prednost ove sredine. Velika pažnja se poklanja razvoju vlastitih ljudskih resura. Posebna pažnja se ulaže u razvoj školstva i stipendiranje učenika i studenata. Na teritoriji naše općine egzistiraju 3 srednje škole sa 2126 učenika. Srednja mješovita škola Tešanj na temelju postignutih rezultata svrstava se među najbolje škole srednjeg stručnog obrazovanja u BiH. Razvoj modernih tehnologija koje se više od 30 godina aktivno primjenjuju u firmama na teritoriji općine dobio je dodatni poticaj otvaranjem Tehnološkog centra za drvnu industriju ARTECO.

Prema raspoloživim podacima Federalnog zavoda za statistiku na teritoriji općine Tešanj se nalazi 1937 registrovanih poslovnih  subjekata (od toga je: 672 pravne osobe, 294 jedinice u sastavu i 971 obrt ). Ovo općinu Tešanj svrstava na drugo mjesto u Ze-Do Kantonu, odmah nakon Zenice prema broju registrovanih pravnih osoba (13,37% od broja registrovanih pravnih osoba), a na treće mjesto po ukupnom broju poslovnih subjekata (12,10% od broja poslovnih subjekata) odmah iza Zenice i Visokog. Ovo je posebno značajno ako se ima na umu da se prema površini koju zauzima općina Tešanj svrstava na deveto mjesto (155,9 km2 ili 4,66% površine Ze-Do Kantona) i na drugo mjesto po broju stanovnika u Ze-Do Kantonu (47.976 stanovnika ili 11,97% stanovnika u Ze-Do Kantonu). To nas dovodi do zaključka da se na relativno malom prostoru nalazi izuzetno veliki broj poslovnih subjekata, tačnije 12,24 poslovna subjekta na 1 km2 ili 1 poslovni subjekat na 24,77 stanovnika. Ovo općinu Tešanj pozicionira u red sredina koje imaju izuzetno razvijeno preduzetništvo u BiH i visok stepen razvijenih privrednih djelatnosti. Privrednu sliku općine Tešanj pretežno oslikavaju prerađivačke djelatnosti (metaloprerada sa proizvodnjom automobilskih dijelova, prerada tekstila i kože, drvoprerada uz proizvodnju namještaja i prehrambena industrija uz punionice mineralne vode) dopunjene uz razvijen sektor trgovine i građevinarstva. Atraktivnost geografskog prostora personificirana kroz gustu naseljenost (cca. 300  stanovnika na 1 km2) i veliki broj poslovnih subjekata uticala je na relativno razvijen sektor poslovanja nekretninama i pružanja poslovnih usluga. Časopis Poslovne novine su za 2009. godinu, na temelju pokazatelja finansijskog poslovanja uvrstile 6 firmi iz Tešnja među 100 najuspješnijih firmi u BiH. To su: HIFA OIL, Mann Hummel BA, HIFA d.o.o, AS d.o.o, Pobjeda d.d. i Artisan. Među 6 proizvođača mineralne vode koji su prisutni na teritoriji općine Tešanj, čak 5 od njih su nosioci prestižnih nagrada dobijenih na renomiranom takmičenju mineralnih voda u SAD,  International Water Testing-Barkeley Springs. Poslovni subjekti koji su nosioci privrednog razvoja u području metaloprerađivačke industrije na teritoriji općine Tešanj su slijedeće: Mann Hummel BA, Pobjeda, FAD, Enker, Kalim, BME, HVM-INOX, Medena Commerc,  East-Inox, KPM,  Zupčanik, Asval i dr. Usko povezani sa područjem automobilske industrije su firme HIFA-OIL i HIFA kao jedni od najznačajnijih distributera naftnim derivatima u BiH i firma Belif koja se bavi proizvodnjom hemijskih proizvoda za autoindustriju i druge namjene. Poslovni subjekti koji su nosioci privrednog razvoja u području tekstilno-kožarske industrije na teritoriji općine Tešanj su slijedeće:  Koteks, Alpina Bromy, SOCKSMAKER 3, Napredak, Koža-Komerc, Sendy, Contesa, Conita, ART, Zemi, Eurovez i dr. Poslovni subjekti koji su nosioci privrednog razvoja u području drvoprerađivačke industrije i proizvodnje namještaja na teritoriji općine Tešanj su slijedeće:  Nord Ent, Artisan, May, Salkić, Usora, Bosna Commerce, Sigma prom, Obrt Commerce,  i dr. Poslovni subjekti koji su nosioci privrednog razvoja u području prehrambene industrije na teritoriji općine Tešanj su slijedeće:  AS, Dukat, Subašić, Jami, Mady, Princes, Celvik, Zema, Tešanjska Vrela, Oaza, Meso Produkt,  Zlatna kap, Farex, Bio Šamp, Edas Plast  i dr. U području građevinarstva značajno je istaknuti slijedeće firme: FAMUS, Inter, Inžinjering, Hrvić Gradnja, Haskomerc, Neđing i dr. Veoma razvijen sektor trgovine je prepoznatljiv po slijedećim firmama: AS, Dukat, Farex, Mady, Europa Trade, Muki-prom i dr. Oblast štamparskoˆ’ izdavačke djelatnosti je relativno razvijena na teritoriji općine Tešanj. U ovoj oblasti uspješno posluju firme: Planjax, Grafik Komerc, AD-Print, AGFA-Print i dr. Na teritoriji općine Tešanj prisutne su i brojne firme koje se bave transportom i špediterskim uslugama. Prema podacima koji su dostupni općini Tešanj, procjenjena vrijednost ukupnih godišnjih prihoda firmi na teritoriji općine iznosi cca. 950.000.000,00 KM. Osnovno opredjeljenje firmi na teritoriji općine Tešanj predstavlja izvozna orijentacija. Prema pokazateljima VTK za 2009. godinu, izvoz firmi sa teritorije općine Tešanj je iznosio 127.960.499,00 KM. Ostvareni rezultat svrstava općinu Tešanj sa 15,43%  udjela u izvozu,  na treće mjesto u Ze-Do Kantonu, odmah nakon Visokog i Zenice. Razvijena dugogodišnja industrijska kultura i izgrađeni poslovni odnosi sa vodećim svjetskim firmama u području autoindustrije pozicionirali su općinu Tešanj kao područje od posebnog interesa za inostrane investitore. Isporuka OEM (bos. Originalni dijelovi i oprema) dijelova više od 30 godina prema vodećim svjetskim proizvođačima u autoindustriji dovela je do potpuno logične naslonjenosti na moderne tehnologije i međunarodna tržišta. Prisustvo poslovne infrastrukture i blizina autoceste Zagreb-Beograd učinile su ovo područje posebno interesantnim za direktne inostrane investicije. Inostrane investicije su prisutne u vodećim industrijskim sektorima općine Tešanj. U području autoindustrije tu su prisutne njemačke (Mann Hummel BA) i holandske investicije (BME). U metalopreradi je prisutna još jedna holandska direktna investicija (HVM Inox). Poseban interes za investiranje u općini Tešanj od strane holandskih investitora je iskazan u slučaju firmi Nord Ent (proizvodnja namještaja) i Cotar (proizvodnja cerada i prerada tekstila i plastike). Prerada tekstila i kože su područja u kojima su zabilježeni primjeri direktnih inostranih investicija od strane slovenačkog (Alpina Bromy) i italijanskog partnera (Socksmaker3). Linpac Plastic-Algoja je jedna od direktnih inostranih investicija slovenskog porijekla i bavi se proizvodnjom i prodajom ambalaže i strojeva za prehrambenu industriju, isto kao i firma Silk trade. Također na prostoru općine Tešanj prisutna je još jedna inostrana investicija porijeklom iz Njemačke u firmi koja se bavi proizvodnjom i prodajom predmeta i igračaka od drveta.

Tehnički podaci

Postojeći sistem I objekti vodoopskrbe

Snabdijevanje vodom prostora općine Tešanj predstavlja permanentni problem u pogledu obezbjeđenja dovoljnih količina pitke vode, te zaštite tih resursa od zagađenja. Resurs pitka voda se za općinu Tešanj prema dosadašnjim saznanjima može ocijeniti kao oskudan i vrlo ograničen. Neprovođenje odgovarajućih mjera zaštite izvorišta i neodgovarajući režim korištenja vode često može rezultirati ireverzibilnim procesom koji za posljedicu ima značajno kvalitativno- kvantitativno reduciranje izvornih karakteristika izvorišta ili pak u drastičnim slučajevima trajni gubitak resursa, odnosno, uvođenje skupih i složenih tehnologija kondicioniranja pitkih voda. U cilju poboljšanja stanja vodosnabdijevanja na teritoriji općine permanentno se vrše aktivnosti usmjerene na obezbjeđenje novih količina vode, smanjenje gubitaka u distributivnoj mreži, redovno održavanje i pogon, te proširenje i poboljšanje sistema. I pored toga se trenutno stanje može ocijeniti kao nezadovoljavajuće. Generalno se može reći da se oblast vodosnabdijevanja pokriva putem:

o    javnog vodosnabdijevanja koje je u nadležnosti JP Rad;

o    lokanih/ mjesnih i seoskih vodovoda koji su u nadležnosti grupe građana ili predstavnika MZ;

o    individualni bunari i izvori za samo jedno ili dva domaćinstva u direktnoj nadležnosti korisnika.

Sektor javnog vodosnabdijevanja pokriva po procjenama oko 42% od ukupnog broja stanovnika i značajan broj privrednih subjekata. U nadležnosti JP Rad Tešanj nalazi se između ostalog i oblast vodosnabdjevanja koje pokriva prostor grada Tešnja, Jelaha i okolnih naselja, a koje se vrši sa:

-    Izvorišta Jelah,

-    Izvorišta Stupa-Mekiš, i

-    Izvorišta Kraševo

Izvorište Jelah se zasniva na bunarskom zahvatu podzemna vode (6 bunara) iz aluviona rijeke Usore na njenoj lijevoj obali. Ukupna  izdašnost se procjenjuje na cca  45 l/s u optimumu i zavisi od hidrološke situacije, tako da količina zahvaćene vode pada i do 25 l/s. Sa izvorišta Jelah preko PS €śJelah€ť voda se transportuje potisnim cjevovodom  300 mm do  rezervoara  €śJevadžije€ť (V = 600 m3), a dalje preko PS €śJevadžije€ť do rezervoara €śKrndija€ť (V = 2x200 m3) i dalje do rasteretne komore €śBukva€ť (V = 80 m3). Za ovo izvorište su određeno zone sanitarne zaštite i u tom smislu je potrebno uvažavati propisana ograničenja koja se odnose na kanalizacioni sistem, tj. zabrane izgradnje transportnih vodova i postrojenja za tretman otpadnih voda. Takođe je iz razloga potencijalnih opasnosti koje mogu ugrožavati kvalitet vode na mjestu zahvata, logično locirati postrojenje za treman otpadnih voda nizvodno od ovog izvorišta. Putem ovog vodovoda se snabdijevaju naselja Bukva, Cerovac, Jelah i Čifluk. (Podaci iz ankete NTC). Višegodišnjih statističkih podataka o količinama isporučene vode sa ovog izvorišta nismo imali na raspolaganju, ali procjena je da se sa ovog izvorišta zahvati 773.878 i 909.762 m3/god (podaci iz Analize gubitaka u mreži za prvih 6 mjeseci i NTC projekta- Anketa). Može se prihvatiti da se na godišnjem nivou količina zahvaćene vode kreće oko 909.762 m3/god, a količina isporučene vode sa ovog izvorišta iznosi 585.282 m3/god. Detaljnom analizom koju su provele stručne službe JP Rad je zaključeno da je gubitak vode na ovom vodovodnom sistemu 34,3%. Na ovom vodovodu je registrirano oko 2900 potrošača od čega je 2692 domaćinstva sa 10.770 stanovnika i 278 ostalih korisnika (Podatak iz PP Tešanj).

Izvorište Stupa-Mekiš se sastoji od dva tirolska zahvata na otvorenom potoku. Ukupna izdašnost varira od 8-22 l/s. Sa izvorišta Stupa-Mekiš voda se transportuje gravitacionim cjevovodom  150 mm do  postrojenja za kondicioniranje pitke vode Tešanj i dalje do rezervoara €śTešanj€ť (V = 330 m3). Kvalitet vode sa izvorišta Stupa-Mekiš ne zadovoljava bez tretmana, zbog čestih mutnoća, dok iz preostala dva izvorišta zadovoljava bez tretmana, uz hlorisanje. Količina zahvaćene vode se procjenjuje na 403.730 m3/god, a isporučene 358.852 m3/god što daje gubitke od oko 9,33 % i oni su kao takvi vrlo prihvatljivi. Polugodišnja proizvodnja prema analizi gubitaka na ovom izvorištu iznosi 182.831 m3 što je u skladu sa podacima o godišnjoj proizvodnji vode na nivou 400.000 m3.

Izvorište Kraševo je formirano u priobalju rijeke Usore i sastoji se od pet (5) bunarskih zahvatnih objekata čija se ukupna izdašnost kreće u rasponu 2-15 l/s. Za izvorište su urađeni elaborati zaštite, međutim sam položaj zahvatnih objekata u odnosu na saobraćajnice, naseljena mjesta i način korištenja zemljišta te izloženost uticaju VV Usore, čine ovo izvorište ranjivim i rizičnim.
Sa izvorišta Kraševo voda se transportuje potisnim cjevovodom   150 mm do  rezervoara   €śKraševo I€ť (V = 100 m3), a dalje preko P.S. €śKraševo I€ť (V = 100 m3) potisnim cjevovodom  150 mm do rezervoara €śKraševo II€ť (V = 100 m3) i dalje preko P.S. €śKraševo II€ť potisnim cjevovodom  150 mm  do rezervoara €śLepenica€ť (V = 200 m3). Prema podacima navedenim u materijalu €žIzvještaj o izvršenoj analizi gubitaka u vodovodnoj mreži sistema Tešanj Jelah za prvih 6 mjeseci 2009. godine€ś urađenom od strane JP Rad odjeljenje Tehnička priprema, količine zahvaćene vode na ovom vodovodu su za prvih šest mjeseci 2009. iznosile 81.411 m3, a količina registrovane potrošnje 61.003 m3, što daje nivo gubitaka u distributivnoj mreži u nivou od 25%.
Vrlo gruba i aproksimativna računica pokazuje da se sa ovog vodovoda na godišnjoj bazi zahvati oko 190.000 m3/god. (aproksimaciju godišnjih količina zahvaćene vode dobili smo tako što smo polugodišnju, izmjerenu količinu uduplali i uvećali za cca 15% zbog mjeseci u kojima se javlja povećana potrošnja, a koji pripadaju drugom dijelu godine, juli, august, septembar).
Iz svih rezervoara  voda se distribuira gravitaciono.

Dezinfekcija vode sa izvorišta Jelah vrši se u hlornoj stanici, vode sa izvorišta Stupa-Mekiš na uređaju za kondicioniranje Tešanj, a voda sa izvorišta Kraševo na rezervoaru Kraševo. Kao sredstvo za dezinfekciju koristi se natrijev hipohlorit. Izgradnjom i proširenjem postojećih kapaciteta vodovoda postiglo se da je obuhvaćenost stanovništva organiziranim javnim vodosnabdijevanjem dostiglo oko 19.970 stanovnika od čega na vodovod Tešanj otpada 5.500 stanovnika (naselja Tešanj i Dobro polje), na vodovod Kraševo 950 domaćinstava, odnosno 3.700 stanovnika, a ostatak od 10.770 stanovnika na vodovod Jelah (naselja Bukva, Cerovac, Čifluk i Jelah). Povremene redukcije vode u ljetnim mjesecima i nepostojanje jasne raspodjele potrošnje na kategorije: javna potrošnja, stanovništvo i privreda onemogućavaju pouzdanu procjenu veličine specifične potrošnje stanovništva. Prema anketi rađenoj 2000. godine za potrebe izrade Dugoročnog programa snabdijevanja pitkom vodom stanovništva i privrede na vodnom području slivova rijeke Save u FBiH raspodjela potrošnje zahvaćenih količina vode se kretala u slijedećim odnosima 50% stanovništvo; 4% javna potrošnja;  10% privreda; 6% ostalo i oko 30% gubitaka, pa je to mogući ključ rasporeda potrošnje i danas. Važno je napomenuti da u okviru vodovodnog sistema Jelah, potrebe za vodom u redu veličine 101.000 m3/god pokriva privreda (Anketa NTNC), pa se onda,  ukoliko od ukupne količine bruto zahvaćene vode oduzmemo gubitke na godišnjoj bazi u iznosu 312.130 m3/god, te od te količine oduzmemo registriranu potrošnju privrede od 101.000 m3/god (17% od ukupne potrošnje), dobivamo netto količinu potrošene vode od strane stanovnika:

stQgod= 909.762 -101.000 - 312.130 = 496.632 m3/god,

dobivamo neto specifičnu potrošnju od qsp = 496.632 x1000/(365x10.770)

netoqsp =126.3 l/St.dn

Na vodovodnom sistemu Mekiš Stupe nema značajnijih industrijskih potrošača, pa se na bazi količina isporučene vode i gubitaka u sistemu može dobiti prosječna godišnja netto specifična potršnja koja iznosi:

stQgod= 400.000 37.320 = 362.680 m3/god,

dobivamo neto specifičnu potrošnju od qsp = 362.680 x1000/(365x5.500)

netoqsp =180,66 l/St.dn, a u nju je uključena i potrošnja vode javnih institucija koje su dominantno locirane u obuhvatu ovog vodovodnog podsistema (osnovna i srednja škola, bolnica, obdanište, općina, banke i sl.).

Prethodno provedena analiza potrošnje vode koja se zahvata i distribuira potrošačima putem javnih vodovoda ne daje egzaktan pokazatelj i vrijednost specifične potrošnje tim prije, jer se uz sve pretpostavke i  procjene valja uvažiti i činjenica da se u određenim periodima, u hidrološki nepovoljnim situacijama dešavaju i redukcije u isporuci vode, pa bi i potrošnja, da je vode bilo na raspolaganju, zasigurno bila veća. Prosječna bruto specifična potrošnja vode na nivou općine iz ova tri vodovoda iznosi oko:

bruto qsr.sp.= 206 l/St.dn

U ovu specičnu potrošnju su uključeni i gubici i potrošnja privrednih potrošača i javna potrošnja. Oko 58% stanovnika općine Tešanj svoje potrebe za vodom rješava putem lokalnih vodovoda ili individualno. Ovakav vid vodosnabdijevanja često predstavlja potencijalno opasnu tačku prilikom pojave i širenja hidričnih bolesti. Snabdijevanje vodom stanovništva koje nije obuhvaćeno javnim vodosnabdijevanjem riješava se ili putem mjesnih/ lokalnih/ seoskih  vodovoda ili individualno (samostalno za jedno ili nekoliko domaćinstava). Veličina ovih vodovoda je različita od slučaja do slučaja, a ocjena kvaliteta objekata sistema najčešće se zasniva na procjeni nekog iz pripadajuće mjesne zajednice ko vodi brigu o tome, ali se tu po pravilu ne radi o stručnom licu koje ima dovoljno kompetencija i znanja da se time bavi. Za potrebe općinske administracije je rađen katastar mjesnih vodovoda kao jedne od aktivnosti općinske civilne zaštite. Na prostoru nekih mjesnih zajednica egzistira po nekoliko manjih vodovoda kao posljedica s jedne strane prostorne razvučenosti i disperzije naselja i s druge strane veličine pojedinih mjesnih zajednica, kao i zbog ograničenih kapaciteta i malih raspoloživih količina voda na izvorištima. Tako na prostoru MZ Kalošević funkcionira najmanje 7 mjesnih vodovoda putem kojih se snabdijeva od 26 do 240 domaćinstava. Slična situacija je i u MZ Džemilić Planje u kojoj je registrirano takođe 7 vodovoda nepoznatog kapaciteta i obuhvata, dok je u MZ Jablanica registrirano najviše vodovoda, 9, ali svi imaju kapacitet ispod 1 l/s. Najveći dio podataka je zasnovan na procjeni, a nekih sistematiziranih mjerenja i podataka o izdašnosti koji bi poslužili kao osnova za donošenje odluka, nema. Ono što generalno karakterizira lokalne/mjesne vodovode je nepostojanje evidencije i mjerenja, tako da je i u ovom primjeru taj nedostatak uočen. Najčešći razlog tome je što se naplata utrošene vode ili ne vrši nikako ili vrši paušalno, a ne postoje osobe koje profesionalno obavljaju poslove vezane za upravljanje sistemom, nego se ad hoc organiziraju aktivnosti/ akcije kada se uoči neki nedostatak (pucanje cijevi ili neki drugi kvar, pogoršanje kvaliteta, redukcija i nedostatak vode i sl.). Među lokalnim vodovodima po broju potrošača izdvajaju se vodovodi:

o    Raduša (vodovod Bukovac),

o    Šije (izvor Ponikve),

o    Ljetinić, i

o    Kalošević-Mrkotić-Bobare-Drinčići.

Probleme vezane za kvalitet pitke vode imaju naselja: Piljužići, Raduša, Trepče, Medakovo i Dobropolje, ali vjerovatno i druga naselja, jer se dezinfekcija ne obavlja na kvalitetan i zadovoljavajući način, a sistema kontrole koji bi ukazao na kontaminaciju vode, nema. Drugi problem koji je evidentiran kod gotovo svih korisnika sistema je nedostatak vode u malovodnim periodima i kao posljedica toga pojava redukcija i zastoja u snabdijevanju. Ovaj problem izražen je na vodovodima Kraševo-Lepenica-Mravići, Tešanjka, Kalošević-Mrkotić-Bobare-Drinčići itd. Dvije mjesne zajednice, Miljanovci i Piljužići, pokrenule su aktivnosti na izgradnji vodovoda «Pousorje», a i na području Trepča i Medakova se planira izgradnja vodovoda za koji je urađen i glavni projekat, koji uključuje i izgradnju pet novih rezervoara. Iako ne postoji tačan podatak o broju stanovnika koji se snabdijevaju vodom sa mjesnih vodovoda, prema ovoj evidenciji, procjenjuje se da se radi o oko 4.500 domaćinstava što uz pretpostavku o prosječnom broju članova domaćinstva 3,5 daje broj stanovnika od oko 16.000 koji zajedno sa 20.000 stanovnika koji se snabdijevaju vodom putem javnih vodovoda daje ukupno 36.000 stanovnika koji imaju pitanje vodosnabdijevanja riješeno na neki od ova dva načina. Preostalo stanovništvo se ubraja u grupu koja je pritanje vodosnabdijevanja riješila individualno.
Ovo znači da 43% stanovnika ima riješeno vodosnabdijevanje putem javnih vodovoda, 34% putem mjesnih/ lokalnih vodovoda, a 23% (oko 10.500) stanovnika je pitanje svog vodosnabdijevanja riješilo individualno.

Sistem distribucije: Distribucioni sistem dužine od 25.917 m sastoji se od slijedećih dionica sa pripadajućim tehničkim karakteristikama vodova, kako slijedi:

1.    Stupa Ă· DWTP, gravitacijski cjevovod; materijal: CI, Prečnik: 150 mm; Godina izgradnje: 1966.; Dužina: 900 m;
2.    Stupa Ă· DWTP, gravitacijski cjevovod; materijal: CI, Prečnik: 150 mm; Godina izgradnje: 1979.; Dužina: 1200 m;
3.    Mekiš Ă· DWTP, gravitacijski cjevovod; materijal: CI, Prečnik: 150 mm; Godina izgradnje: 1979.; Dužina: 2700 m;
4.    JelahĂ·Jevadžije rezervoar, Tlačni cjevovod; materijal: AC, Prečnik: 300 mm; Godina izgradnje: 1981.; Dužina: 5700 m;
5.    PS JevadzijeĂ·R Krndija, Tlačni cjevovod; materijal: AC, Prečnik: 200 mm; Godina izgradnje: 1981.; Dužina: 6650 m;
6.    RKrndijaĂ·PRC Bukva, gravitacijski cjevovod; materijal: AC, Prečnik: 200 mm; Godina izgradnje: 1981.; Dužina: 3317 m;
7.    KrasevoĂ· R Krasevo I, Tlačni cjevovod; materijal: PVC, Prečnik: 150 mm; Godina izgradnje: 1981.; Dužina: 2450 m;
8.    PS Krasevo I Ă·Krasevo II, Tlačni cjevovod; materijal: PVC, Prečnik: 150 mm; Godina izgradnje: 1981.; Dužina: 1500 m;
9.    PS Krasevo II Ă· R, Tlačni cjevovod; materijal: PVC, Prečnik: 150 mm; Godina izgradnje: 2011.; Dužina: 2450 m;

Kanalizaciona mreža: Prikupljanje otpadnih i oborinskih voda u općini Tešanj danas funkcionira na području grada Tešnja i naselja Jelah, pri čemu ovi sistemi funkcioniraju kao dvije zasebne, odvojene cjeline. I jedan i drugi sistem su mješovitog tipa što znači da se vrši zajedničko prikupljanje i transport i otpadnih i oborinskih voda u istoj cijevi.
U obuhvatu kanalizacionog sistema Tešnja uključeni su osim gradskog područja i dijelovi naselja Bukva i Raduša. Ukupna dužina snimljene i registrirane kanalizacione mreže kanalizacionog sistema Tešanj iznosi oko 23 km, dok je zastupljenost kanalizacionih cijevi profila 250mm i više, a koji se mogu uzeti kao minimalni za fekalnu kanalizaciju, oko 19 km. Ukupna dužina kanalizacionog sistema u naselju Raduša iznosi oko 6km u šta je uključen i kanalizacioni krak dužine cca 3000 m i on je novijeg datuma. Kanalizaciona mreža u Raduši je urađena od termoplastičnih materijala (korugirane cijevi). Kako je naselje Raduša relativno veliko i prostire se i na podslivove potoka koji ne gravitiraju Raduškoj rijeci nego i Talinom potoku i Radušici, to su postojala ograničenja u pogledu gravitacionog priključka kompletnog naselja. Ispusti kolektora iz Tešnja u rijeku Tešanjku su registrirani na dva mjesta, kod ušća potoka Krndija (BC Ø500 mm) i neposredno nizvodno od industrijske zone Bukva (BC Ø700 mm). Zbog ograničenih prostornih mogućnosti, očekuje se da će se na pojedinim dionicama primarnog kanalizacionog kolektora pojaviti poklapanje trase postojeće kanalizacije i primarnog kanalizacionog kolektora koji ima funkciju transporta otpadnih voda grada Tešnja i njemu gravitirajućih naselja.
Važno je napomenuti da se na području industrijske zone Bukva gdje su locirani  i najzačajniji industrijski zagađivači formirao zaseban kanalizacioni sistem sa vlastitim ispustom.

Prečišćavanje otpadne vode I recipient: Ispuštanje prikupljenih oborinskih i otpadnih voda u Jelahu se vrši preko dva ispusta u rijeku Usoru. Oba ova ispusta se nalaze u zoni uticaja velikih voda rijeke Usore što zbog malih padova i profila u mreži dovodi kanalizaciju pod uspor i ostvaruje se tečenje pod pritiskom koje pri pojavi pljuskova i povećanog vodostaja Usore prouzrokuje izljevanje kanalizacije na teren ili u objekte. Jedan ispust promjera 1000mm se nalazi u blizini Rastoke, a drugi je nešto nizvodnije, ali uzvodno od ušća Radušice. Oba ova kanalizaciona kolektora se nalaze u zaštitnim zonama izvorišta Jelah kome je rijeka Usora granica zaštitne zone. Izmještanje ove kanalizacije iz zone uticaja velikih voda, ali i njenih ispusta nizvodnije, nužno je kao tehnička mjera zaštite voda sa izvorišta. Iako je jednim dijelom kanalizacioni sistem Jelaha projektiran kao separatni ili nepotpuni (samo za fekalnu kanalizaciju), u stvarnosti on funkcionira kao mješoviti, a  kao posljedica priključaka oborinske kanalizacije javlja se problem malih hidrauličkih kapaciteta u zadržavanje vode.
Korišteni cijevni materijal je termoplastični materijali (PP i PE) i beton, a pregledna tabela 14 u kojoj je prikazano učešće cijevnog materijala po profilima. Ukupna dužina kanalizacione mreže u Jelahu iznosi 10.804 m, pri čemu je učešće cijevi profila 250mm i veći i iznosi 6262 m (oko 60%). I za ovaj kanalizacioni sistem će se uraditi hidraulička analiza i provjeriti kapaciteti postojećih kanalizacionih vodova.

Podaci o pod-projektu

Tekući I planirani radovi na izgradnji

Vodoopskrba I kanalizacija


Predloženim projektom predviđeno je:
-    da se obezbijede dodatne količine vode za proširenje postojeće vodovodne mreže i     uredno snabdijevanje stanovništva pitkom vodom
-    da izgradi uređaj za prečišćavanje otpadnih voda (faza primarnog prečišćavanja) te 50%     primarne i sekundarne kanalizacione mreže.
Rješenje problema obezbjeđenja dodatnih količina vode na području općine Tešanj je kompleksno. Prijeratna razmatranja rješenja oslanjala su se na planirani regionalni sistem vodosnabdijevanja koji je obuhvatao područje sjeveroistočne Bosne. Nakon rata postalo je očigledno da se ovaj plan neće realizovati u dogledno vrijeme te se rješenje mora naći na drugi način.
Prethodna studija dugoročnog snabdijevanja vodom općine Tešanj urađena 1998. godine obradila je mogućnosti prehranjivanja postojećeg izvorišta u Jelahu i fabriku vode koja bi vodu zahvatala direktno iz rijeke Usore. Ovim projektom predlaže se izrada "Studije dugoročnog snabdijevanja vodom općine Tešanj" koja treba da sagleda moguća rješenja za obezbjeđenje dodatnih količina vode:
-    podizanje pragova na rijeci Usori te drenažnog sistema u zoni izvorišta,
-    formiranje akumulacija na vodotocima u reonu Crni Vrh,
-    obezbjeđenje vode iz dubinskih bušotina,
-    izgradnja fabrike vode sa zahvatom na rijeci Usori,
-    moguća regionalna rješenja.
Općina Tešanj je tokom 2010. godine  pokrenula aktivnosti na provođenju istražnih radova koji su rezultirali izradom dva elaborata o hidrogeološkim istraživanjima krečnjačkih vodonosnika u općini Tešanj, koje je izradio Institut za geologiju, Građevinski fakultet u Sarajevu, a čiji rezultati će poslužiti pri narenim fazama rješavanja navedenog problema. Studija treba da da odgovor u kojem pravcu će se krenuti dalje.
Trenutno je u fazi izrada Projektnog zadatka za izradu stručnih podloga i projektno-investicijske dokumentacije snabdjevanja vodom općine Tešanj (obezbjeđenje dodatnih min. 30l/s pitke vode).
Napominjemo da postoji Idejni projekat uređenja korita rijeke Usore od ušća do granice sa RS koji predviđa izgradnju više mini hidrocentrala na Usori. Lokacija jedne od hidrocentrala (brana) je u zoni izvorišta Jelah te je sa posebnom pažnjom nužno razmotriti pozitivne efekte koje ova brana može imati na poboljšanje izdašnosti izvorišta.
Projektom odvodnje otpadnih voda sa uređajem za prečišćavanje predviđeno je da se postojeća kanalizaciona mreža proširi kako bi se procenat stanovništva obuhvaćenog odvodnjom povećao sa sadašnjih 15% na 60% kako bi izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda postala opravdana. Trenutno je u pripremi izrada projektnog zadatka za izradu studije izvodljivosti, a ovim projektom predviđaju se sljedeće aktivnosti:
-    izrada studije izvodljivosti,
-    izrada projektne dokumentacije (uključujući troškove intelektualnih usluga i ishođenje     saglasnosti i dozvola),
-    izrgradnja primarne kolektorske mreže DN 400 dužine 60 km,
-    izgradnja sekundarne kolektorske mreže DN 300 dužine 110 km,
-    izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - primarna faza tretmana (općina će nastojati da iz drugih sredstava obezbijedi uslove za sekundarnu fazu tretmana i liniju za obradu mulja)
Za dimenzionisanje postrojenja ulazni parametri su 60.000 ES u konačnoj fazi (15.000 ES-I faza), 210.000 m3/mjesečno otpadnih voda i 200 m3/mjesečno zgusnutog mulja.
Tokom 2009. godine, općina Tešanj je u saradnji sa JP RAD izradila Prethodni investicioni program odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda. Ovaj dokument je bio osnova za izradu Projektnog zadatka za izradu Studije i idejnog rješenja odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda na području općine Tešanj koji je realizovao Institut za hidrotehniku, Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu.
U januaru 2010. godine, nakon završetka izrade navedenog projektnog zadatka pristupilo se odabiru izvođača izrade Studije i idejnog rješenja odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda na području općine Tešanj. Provođenjem postupka javne nabavke kao najpovoljniji ponuđač odabran je konzorcij Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo i ES-Hydrotechnics d.o.o. Sarajevo koji su izradili slijedeća tri dokumenta: Studija i Idejno rješenje odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda na području općine Tešanj, ZZV-KN-IR-411-1, knjiga 1.; Transportni sistemi ZZV-KN-IR-411-2 , knjiga 2 i PPOV ZZV-KN-IR-411-3, knjiga 3.
U toku je javni postupak nabavke za izradu Idejnog projekta primarnog kolektora sistema prikupljanja i odvodnje otpadnih voda na području općine Tešanj.

Procjena troškova indikativnog ulaganja

Vodoopskrba I Kanalizacija


Prva faza realizacije projekta podrazumijeva slijedeća ulaganja sa pripadajućom strukturom  kako slijedi:
1.    Vodoopskrba    2.045.000 EUR
2.    Kanalizacija  9.114.500 EUR
Ukupno vodovod i kanalizacija 11.159.540 EUR
3.    Prateće aktivnosti
3.1    Otkup zemljišta (4 ha) 400.000 EUR
3.2    Upravljanje projektom (1%) 111.000 EUR
Ukupno projekat 11.670.540 EUR

Gračanica

Opći podaci

Lokacija: Općina Gračanica pripada Federaciji Bosne i Hercegovine u sastavu je Tuzlanskog kantona. Općina Gračanica prostire se na površini od 219,5 km2, što čini 14,2% teritorija Tuzlanskog kantona ili 0,428% teritorija Bosne i Hercegovine. Teritorij općine Gračanica se prostire između 44° i 45° sjeverne geografske širine. Nalazi se u Regiji Sjeveroistočne BiH. Općina Gračanica graniči sa općinama Lukavac, Doboj, Doboj Istok, Petrovo, Gradačac i Srebrenik.

Klimatski uslovi: U općini Gračanica vlada umjereno-kontinentalna klima sa umjereno toplim ljetima i umjereno hladnim zimama.

Meteorologija: Prosječna godišnja temperatura u općini Gračanica iznosi 10,0 C dok prosječne godišnje padavine iznose 830 mm/m2. Najniže temperature bilježe se u januaru sa prosječnim mjesečnim temperaturama -9C, a najviše u julu mjesecu sa prosječnom mjesečnom temperaturom od 19,6C.

Stanovništvo: U 20 naselja, općina Gračanica ima 54.064 stanovnika, što je 17.56% stanovništva Tuzlanskog kantona. Gustina naseljenosti na području općine Gračanica iznosi 250 stanovnika po km2, a to je znatno više i od kantonalnog-210 po jednom km2, i bosanskohercegovačkog prosjeka, 75 stanovnika po jednom km2.Uz Gračanicu kao općinsko središte, neka naselja su se uistinu, razvila u značajna mikrourbana i infrastrukturna središta, od 2.000 do 3.500 stanovnika: Lukavica, Stjepan Polje, Malešići, Doborovci, Džakule, Babići, Sokol, Gornja Orahovica, Miričina, a Donja Orahovica ima blizu 5.000 stanovnika. U novije vrijeme, u njima se intenzivno razvijaju oblici malog biznisa, porodičnih preduzeća, trgovine, ugostiteljstva, proizvodnog zanatstva i uslužnih djelatnosti.

Ekonomske aktivnosti: Privredu općine Gračanica, prema statističkim podacima iz 2008. godine, čini ukupno 1.170 privrednih subjekata od toga 438 pravnih i 732 fizička lica. Tokom 2008. godine prosječno je bilo zaposleno 8.104 radnika od toga 7.025 radnika u pravnim licima i 1.079 radnka u samostalnim djelatnostima. Mala i srednja preduzeća su nosioci privrednog razvoja. Prema broju uposlenih 338 ili 77% su preduzeća koja zapošljavaju do 10 zaposlenih, 77 ili 17% su preduzeća sa 10 do 50 zaposlenih, a 4 preduzeća upošljavaju preko 200 radnika. To su €žFortuna€ś d.o.o, €žOlimp€ś d.o.o. €žJadrina€śd.o.o. i €žGMT-Prefabrikacija€ś d.o.o. Dakle, na općini egzistira oko 1.000 privrednih subjekata. Uslovno se mogu podijeliti na uslužne i zanatsko proizvodne. Među uslužnim dominiraju trgovina, ugostiteljstvo i prevoz, a od proizvodnih najvažnije su građevinarstvo, drvoprerađivačka industrija, prerada plastike, metalska, obućarstvo i konfekcija, proizvodnja hrane (peradarstvo, stočarstvo, prerada voća, povrća i mesa).

Tehnički podaci

Postojeći sistem i objekti vodopskrbe: Trenutno se sistem na području Gračanice vodom snabdijeva sa prirodnih izvorišta (Vrela, Ilidža i Zmajevac iz Sokola i izvorišta Škahovica, kao i bušenih bunara Sklop, Seljanuša i Hadžijina voda). Nedovoljne količine vode u sistemu za posljedicu imaju redukcije u snabdijevanju kao i problem nemogućnosti širenja zone snabdijevanja vodom na nova naselja.
Dakle stanovništvo općine se snabdijeva putem kombinovanog sistema vodoobskrbe (prirodni izvori iz krečnjačkih sredina, te bušeni bunari). Distribucija vode se vrši iz centralnog rezervoara od 1800 m3, prirodnim putem u granatnu mrežu. Tretman vode nije prisutan, a vrši se dezinfekcija vode. Mikrobiološku i hemijsku analizu vode kontinuirano vrši Opća bolnica Gračanica.

Sistem distribucije: Kanalizacioni sistem općine Gračanica se sastoji od dva zasebna kolektora, međutim kolektori za odvodnju oborinskih i fekalnih voda nisu odvojeni. Sistem kanalizacije je sa prirodnim padom, nema pumpnih stanica.

Kanalizaciona mreža: Kanalizacioni sistem općine Gračanica se sastoji od dva zasebna kolektora, međutim kolektori za odvodnju oborinskih i fekalnih voda nisu odvojeni. Sistem kanalizacije je sa prirodnim padom, nema pumpnih stanica.

Prečišćavanje otpadne vode i recipient: Glede kanalizacione mreže ne postoji sistem za prečišćavanje , direktni recipijent je rijeka Sokoluša , Spreča i Sliv Save.

Podaci o pod-projektu

Tekući i planirani radovi na izgradnji

1.    Vodoopskrba

Planirani radovi na izgradnji u pogledu sistema vodoopskrbe se odnose na uvođenje novih količina vode, zbog evidentnog nedostatka istih. S obzirom da se za vodosnabdijevanje stanovništva još uvijek korist cijevi koje u svom sastavu imaju azbest koji nije pogodan za ljudsko zdravlje, a s obzirom na činjenicu da su na mreži evidentni gubici u snabdijevanju ovim projektom bi se izvršila i rekonstrukcija vodovodne mreže, te izgradila nedostajuća postrojenja za prečišćavanje pitke vode u kojima bi se, između ostalog eliminisalo prisustvo željeza i mangana.

2.    Kanalizacija

Radovi planirani projektom se tiču izgradnje mreže primarnih i sekundarnih kolektora u kanalizacionom sistemu Gračanica.

Procjena troškova indikativnog ulaganja

-    Vodoopskrba : 2.450.130,00EUR

-    Kanalizacija :  2.100.509,00 EUR

Lukavac

Opći podaci

Lokacija: Općina Lukavac locirana je u Tuzlanskom Kantonu Federacije BiH na poziciji 44° 33€™ 0€™€™ N i 18° 31´ 0€™€™ E. Prosječna nadmorska visina općine  je 186 metara, a obližnji gradovi su Tuzla, Gračanica, Živinice i Srebrenik. Ukupna geografska oblast općine je 356 km2. Općina Lukavac  je druga općina po veličini u Tuzlanskom kantonu kada je riječ o broju  stanovnika.

Klimatski uslovi: Općina Lukavac leži u sjevernom umjerenom geografskom pojasu, sa umjerenom kontinentalom klimom.

Stanovništvo: Ostaci materijalne kultre pokazuju da je područje općine Lukavac bilo naseljeno još u bronzano doba. Ime Lukavac se spominje davne 1728. godine. Prema popisu iz 1991. godine na području općine je živjelo 56.830 stanovnika. Danas općina broji 55.416 stanovnika.

Ekonomske aktivnosti: Izgradnja Fabrike amonijačne sode,1893. godine uvodi ovu općinu u industrijski razvoj. Uz Fabriku sode, koja se modernizuje i proširuje, eksploatira se ugalj (površinska eksploatacija i u oknima), podiže se veliki KHK (današnji GIKIL), Fabrika cementa.

Tehnički podaci

Postojeći sistem I objekti vodoopskrbe: Gradski vododovod održava i upravlja JP RAD, a grad se trenutno snabdijeva proizvodnjom vode u privatiziranom preduzeću GIKIL Lukavac, sa istovremenom proizvodnjom industrijske i pitke vode iz akumulacije Modrac. Sam kvalitet vode se redovno kontroliše, a kontrolu vrše Zavod za javno zdravstvo TK i JZU Dom zdravlja Lukavac.

Sistem distribucije: Sami sistemi za distribuciju vode su najvećim dijelom dotrajali i sa velikim gubicima. Tokom prethodnog perioda vršena su određena hidrogeološka istraživanja te su uz već postojeće bušotine rudnika Šikulje dokazana potencijalna područja za zahvatanje podzemnih voda.

Kanalizaciona mreža: Kanalizacioni sistem Lukavac se razvija oko 80 godina ali nikada nije dovršen, tako da se glavni kolektori još uvijek izlijevaju u gradskom području u lokalni recipijent rijeku Lukavčić i dalje u recipijent rijeku Spreču. Glavne komponente  kanalizacionog sistema su kolektori, sistem sa prirodnim padom, pumpne stanice i napojni vod. Trenutni sistem za odvodnju površinskih i otpadnih voda je zajednički a na sistemu nema pumpnih stanica.

Podaci o pod-projektu

Tekući I planirani radovi na izgradnji

Vodoopskrba

Zbog problema nedostajućih količina vode u gotovo svim vodovodnim sistemima, neophodno je izvršiti ulaganja u sljedeće aktivnosti:

-hidrogeološki radovi, bušački radovi, izgradnja objekata za zahvat vode, izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode i izgradnja cjevovoda za uvođenje u postojeći sistem

Kanalizacija

Projektom je predviđeno ulaganje u dogradnju kanalizacionog sistema grada i prigradskih naselja.

GORNJI VAKUF – USKOPLJE

Opće informacije

Općina Gornji Vakuf - Uskoplje nalazi se u centralnom dijelu jugozapadne Bosne i Hercegovine, u gornjem toku rijeke Vrbas, a regionalno pripada Srednjobosanskom kantonu Federacije BiH. Općina je okružena planinskim masivima, sa istoka i sjeveroistoka planine Vranice, a s juga i jugozapada Raduše. Osim rijeke Vrbas još pet rijeka obilježavaju prostor općine, i to: Bistrička rika, Dobroška rika, Trnovača, Krušćica i Voljišnica. Površina općine je 402,7 km2 (što predstavlja 12,7% teritorije Srednjobosanskog kantona), a nadmorska visina je od 650 do 2112 metara koliko iznosi najviši vrh Natkrstac na Vranici.

Klima Gornjeg Vakufa – Uskoplja je umjereno - kontinentalna sa karakterističnim izrazito hladnim i dugim zimama, te kratkim i toplim ljetima. U područjima sa većom nadmorskom visinom prelazi iz umjereno - kontinentalne u izrazito planinsku klimu sa dugotrajnim snježnim pokrivačem. Geografski položaj općine, povoljna klima i velike površine pašnjaka sa navedenom nadmorskom visinom pogoduju razvoju poljoprivrede, naročito povrtlarstva, stočarstva i proizvodnju zdrave hrane, kao i razvoju zimskog i planinskog turizma. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Gornjem Vakufu - Uskoplju je živio 25.181 stanovnik koji su naseljavali 50 naseljenih mjesta organiziranih u 15 mjesnih zajednica. Nažalost, neka od tih naseljenih mjesta su danas potpuno napuštena, a prema popisu stanovništva iz 2013. godine općina broji 20.933 stanovnika.

Tehnički podaci

Vodoopskrba

Urbana gradska zona Gornjeg Vakufa – Uskoplja trenutno se snabdijeva vodom sa izvorišta Crna vrila i Kruščica koja dotiču u gradski rezervoar Zvizde zapremine V=2000 m3. Rezervoarski prostor kao i raspoloživi vodni resursi ne omogućavaju uvijek redovno snabdijevanje urbanog gradskog područja. Dio prigradskih naselja se snabdijeva iz gradskog vodovodnog sistema, a dio ima zasebne vodovode. Glavne probleme u vodosnabdijevanju gradske zone uzrokuje gradska vodovodna mreža koja je zastarjela i neadekvatnog kapaciteta. Gradsku mrežu čine uglavnom AC cijevi raznih profila i izraženih gubitaka. U distributivnoj mreži postoje cjevovodi od raznih materijala kao i novoizgrađeni cjevovodi. Sekundarna vodovodna mreža se uglavnom širila prema lokalnim potrebama. Pretpostavlja se da će se dio sekundarne mreže prespojiti na buduću primarnu vodovodnu mrežu.

Kanalizaciona mreža

Obzirom na topografske karakteristike terena i činjenicu da je Gornji Vakuf - Uskoplje smiješten na obalama Vrbasa, ranije izgrađena kanalizacija uglavnom je završavala u koritu rijeke Vrbas i to na više ispusta u skladu sa objedinjenim segmentima kolektora. Kada se doda i činjenica da se pomenutom kanalizacijom trenutno odvode otpadne i oborinske vode direktno u Vrbas, onda se ista može smatrati direktnim – brzim odvodom otpadnih i oborinskih voda naselja u Vrbas. Trenutno stanje je takvo da odvodnja otpadnih voda nije riješena na odgovarajući način. Za trenutno stanje kanalizacionog sistema grada Gornji Vakuf - Uskoplje treba naglasiti da je potrebno izvršiti plansko razdvajanje oborinskih i otpadnih voda. U skladu sa stanjem na terenu i potrebama Općine Gornji Vakuf - Uskoplje izvršeno je projektovanje nove oborinske te fekalne kanalizacione mreže u gradskoj zoni (seperatni tip kanalizacije).

Podaci o pod-projektu (tekući i planirani radovi na izgradnji)

Svrha općinskog projekta „Rekonstrukcija vodovodne i kanalizacione mreže u užem urbanom području općine Gornji Vakuf-Uskoplje“, prvenstveno se ogleda u poboljšanju javnog zdravlja u Općini Gornji Vakuf-Uskoplje, kvaliteta površinskih voda i podzemnih izvora vode i kvaliteta okoliša općenito, kroz poboljšano vodosnadbijevanje i rekonstrukciju postojeće mreže. Postojeća vodovodna i kanalizaciona mreža je zadovoljila potrebe proteklog planskog perioda, dok su zbog novih potreba, dotrajalosti instalacija (AC i betonske cijevi) neophodna nova ulaganja u infrastrukturu.

Kroz predloženi projekat očekuje se poboljšanje usluga koje građanima pružaju javna preduzeća u oblasti vodosnabdijevanja i prikupljanja otpadnih voda, smanjen negativni uticaj na javno zdravlje, smanjen efekt zagađenja na vodene tokove i na akvatske uslove primajućih tijela, poboljšan kvalitet vodotokova te poboljšani akvatski uslovi primajućih tijela/recipienata. Rekonstrukcijom postojeće vodovodne mreže urbanog dijela općine osigurat će se i kontinuirano snabdijevanje kvalitetnijom pitkom vodom bez nepotrebnih gubitaka u sistemu kao i lakše održavanje. Rekonstrukcijom postojeće kanalizacione mreže urbanog dijela općine neće dolaziti do oštećenja na samom sistemu i izlijevanja fekalija na javne površine, čime će se spriječiti ugrožavanje zdravlja ljudi i zagađenja okoline a također i omogućiti lakše i ekonomičnije održavanje sistema.

Odsjek PMU: Telefon: +387 33 726 641; Fax: +387 33 726 662; email: watsan@fmpvs.gov.ba